Koridor 5C dobija završne obrise, a širi se i mreža brzih puteva - Retrospektiva 2023, investicije u oblasti SAOBRAĆAJA
Izvor: eKapija
Utorak, 23.01.2024.
13:51
Komentari
(Foto: Jpautoceste.ba)
Tako se prije nekoliko mjeseci desila pukotina na mostu Počitelj jednom od najzahtjevnijih dijelove Koridora 5C, koja će kako su najavili iz Autocesta FBiH, biti sanirana u mjesecima pred nama. Zapravo, iz ovog preduzeća se nadaju da će cijela dionica Počitelj - Zvirovići biti puštena u saobraćaj prije ljetne sezone.
Ovom decenijskom građevinskom poduhvatu priključili su se u međuvremenu i drugi značajni projekti poput autoputa Banjaluka-Bijeljina, odnosno dionica Bijeljina-Brčko, kao i projekat brze ceste Bihać-granica Hrvatska i Mostar-Široki Brijeg-Hrvatska. Izgradnja tunela Prenj takođe spada u jedne od izazovnijih projekata iz objasti niskogradnje u BiH.
Bez obzira što dinamika radova često u stvarnosti odstupa od planiranih projekcija, činjenica je da BiH polako dobija sve rašireniju mrežu kako autoputeva, tako i brzih puteva i drugih važnih saobraćajnih pravaca. Ono što ne ide na ruku domaćim kompanijama zaduženim za izgradnju puteva jeste da svaka nova godina donosi nova poskupljenja i sve veće cijene kilometara.
Kako su posjetioci eKapije pratili investicije iz oblasti SAOBRAĆAJA, te kako su one ranigirane prema čitanosti možete pročitati u redovima ispod.
1. KORIDOR 5C
Kako smo već pomenuli Koridor pet ce i njegove dionice koje su u izgradnji ili tek treba da počnu da se grade i dalje su u najvećem fokusu javnosti.
Među svim nedovršenim dionicama, posebno se izdvaja tunel Prenj, koji će put od Sarajeva do Mostara skratiti za više od 30 km. Evropska banka za obnovu i razvitak (EBRD) izabrala je konsultante na projektu izgradnje dionice koridora Vc Ovčari - tunel Prenj - Mostar sjever. Upravo ova dionica uključuje tunel Prenj koji će biti dug oko 11 kilometara, odnosno jedan od najdužih ove vrste u Europi. Riječ je o ugovoru za konsultantske usluge na izgradnji projekta, uključujući zaštitu okoliša.
Vrijednost ugovora je oko 9 mil EUR. Planirani datum završetka je 7. aprila 2031. godine.
Takođe, Na sjevernom dijelu Koridora Vc, na relaciji od Doboja do južnoj dijela Maglaja u toku je izgradnja dvije dionice autoceste u dužini od 30 kilometara.
Istovremeno u toku su veliki radovi na završetku sjevernog i južnog dijela Koridora pet ce.
Među svim nedovršenim dionicama, posebno se izdvaja tunel Prenj, koji će put od Sarajeva do Mostara skratiti za više od 30 km. Evropska banka za obnovu i razvitak (EBRD) izabrala je konsultante na projektu izgradnje dionice koridora Vc Ovčari - tunel Prenj - Mostar sjever. Upravo ova dionica uključuje tunel Prenj koji će biti dug oko 11 kilometara, odnosno jedan od najdužih ove vrste u Europi. Riječ je o ugovoru za konsultantske usluge na izgradnji projekta, uključujući zaštitu okoliša.
Vrijednost ugovora je oko 9 mil EUR. Planirani datum završetka je 7. aprila 2031. godine.
Takođe, Na sjevernom dijelu Koridora Vc, na relaciji od Doboja do južnoj dijela Maglaja u toku je izgradnja dvije dionice autoceste u dužini od 30 kilometara.
Istovremeno u toku su veliki radovi na završetku sjevernog i južnog dijela Koridora pet ce.
(Foto: gkuna/shutterstock.com)
Budući autoput Bijeljina - Brčko će imati šest nadvožnjaka, pet podvožnjaka i jedan vijadukt na ukupnoj dužini od 17,4 km.
- Planirana izgradnja autoputa Bijelјina - Brčko, na teritoriji grada Bijelјina predstavlјa polaznu osnovu za dalјe povezivanje na pravcu zapad - istok, te, putem dionice Bijeljina - Rača u Republici Srpskoj i dionice Kuzmin - Rača u Republici Srbiji, koja je u izgradnji, predstavlјa vezu sa međunarodnim koridorom X.
U okviru ovog projekta će biti potrebno izgraditi mrežu pristupnih i servisnih saobraćajnica ukupne dužine od 30 km.
Ugovor za izgradnju ove dionice potpisan je u februaru 2023. godine. Ugovor su u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske potpisali vršilac dužnosti direktora Autoputeva Republike Srpske Nedeljko Ćorić, vršilac dužnosti direktora za tehničke poslove u Autoputevima Slobodan Stanarević i predstavnik konzorcijuma kineskih kompanija Li Gang. Konzorcijuma kompanija čine Kineska prekomorska inženjerska grupa, Kineska grupa za građevinarstvo Tisju i Kineska banka.
Ukupna vrijednost iznosi 346,95 mil KM, bez PDV-a, odnosno 405,9 mil KM sa PDV-om.
3. BRZA CESTA BIHAĆ - GRANICA SA HRVATSKOM
Autoceste FBiH su raspisale javni poziv vrijedan više od 5 mil KM namijenjenih za izradu glavnog projekta dijela brze ceste Bihać-Cazin-Velika Kladuša-granica Hrvatska u dužini od 17 km.
Kako je navedeno u projektnom zadatku planirana trasa brze ceste Bihać-Cazin-Velika Kladuša-granica RH se nalazi u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, smještena u Unsko-sanskom kantonu. Polazi od spoja trase brze ceste sa planiranom obilaznicom Bihaća, nastavlja kroz područje Bihaća prema području grada Cazina, te kroz opštinu Velika Kladuša, sve do graničnog prelaza Maljevac.
Planirana brza cesta će predstavljati najvažniji putni pravac koji će povezati centralne dijelove Federacije BiH preko Krajine sa granicom Republike Hrvatske odnosno značajno će se poboljšati uslovi odvijanja prometa duž pravca Sarajevo-Bihać-V. Kladuša.
Kako je navedeno u projektnom zadatku planirana trasa brze ceste Bihać-Cazin-Velika Kladuša-granica RH se nalazi u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, smještena u Unsko-sanskom kantonu. Polazi od spoja trase brze ceste sa planiranom obilaznicom Bihaća, nastavlja kroz područje Bihaća prema području grada Cazina, te kroz opštinu Velika Kladuša, sve do graničnog prelaza Maljevac.
Planirana brza cesta će predstavljati najvažniji putni pravac koji će povezati centralne dijelove Federacije BiH preko Krajine sa granicom Republike Hrvatske odnosno značajno će se poboljšati uslovi odvijanja prometa duž pravca Sarajevo-Bihać-V. Kladuša.
(Foto: Printscreen/Idejno rešenje/Šid projekt)
Urbanističkim projektom predviđeno je da granični prelaz bude pomjeren (dislociran) u odnosu na osnovnu trasu autoputa, a idejnim rješenjem procjenjena je vrijednost za saobraćajnice bez PDV-a 14 mil EUR.
Lokacija kompleksa novog graničnog prelaza, predviđena je na dijelu trase autoputa Kuzmin-Sremska Rača-državna granica, na oko 1 km prije skretanja za most. Ukupna površina UP iznosi 50,4 ha.
Granični prelaz pomjeren je (dislociran) u odnosu na osnovnu trasu autoputa, zbog blizine trase međunarodnih dalekovoda napona 400 kV, čije izmještanje je, kako je u dokumentu navodi, suviše komplikovano.
Lokacija kompleksa novog graničnog prelaza, predviđena je na dijelu trase autoputa Kuzmin-Sremska Rača-državna granica, na oko 1 km prije skretanja za most. Ukupna površina UP iznosi 50,4 ha.
Granični prelaz pomjeren je (dislociran) u odnosu na osnovnu trasu autoputa, zbog blizine trase međunarodnih dalekovoda napona 400 kV, čije izmještanje je, kako je u dokumentu navodi, suviše komplikovano.
U funkcionalno-tehnološkom smislu planirani granični prelaz sa formiranim zonama putničkog (automobilskog i autobuskog) i robnog (kamionskog) saobraćaja u okviru kojih se predviđaju površine, objekti i sadržaji niskogradnje (saobraćajnice i parkinzi), visokogradnje i infrastrukture, stalnog karaktera.
Putnički i robni terminali su razdvojeni i formirani za svaku državu ponaosob i nalaze se u centralnom dijelu Graničnog prelaza.
5. PJEŠAČKI MOST PAPER BRIDGE SARAJEVO
Na osnovu Sporazuma o zajedničkoj saradnji, potpisanog između Općine Novo Sarajevo i Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, studenti Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu su na izbornom predmetu Arhitektonski natječaji u ljetnom semestru akademske 2021/2022. godine uradili idejna rješenja mostova na lokaciji iza Doma zdravlja Omer Maslić, te iza hotela Novotel (bivši hotel Bristol).
Pobjednički rad za most na lokaciji iza Doma zdravlja "Omer Maslić", koji povezuje Ulicu Bihaćka sa šetnicom Aleja lipa, je autorsko rješenje Tajre Šurković pod nazivom Paper bridge.
6. TUNEL PRENJ
Tunel Prenj je kako je već spomenuto jedan od najzahtjevnijih dijelova Koridora pet ce, ali se još uvijek ne zna ko će biti i njegov graditelj.
(Foto: YouTube/Screenshot)
Komisija Autocesta FBiH je u predkvalifikacionoj fazi odabrala tri kompanije odnosno konzorcija koji trebaju doći u obzir za gradnju tunela Prenj od 10,5 kilometara. I sva tri su turska, javio je Fokus.ba.
Izgradnja tunela Prenj, najskupljeg objekta na autoputu u BiH, bi trebala trajati šest godina, a rok za završetak ovog projekta se često navodi i kao rok za okončanje izgradnje Koridora 5C, a priča o njemu našla se na šestom mjestu naše liste.
7. BRZA CESTA MOSTAR-ŠIROKI BRIJEG-HRVATSKA
Prva će biti Mostar sjever – Polog u dužini od 20,3 km, a druga Polog – granica RH u dužini od 40,4 km.
Osim što Mostar, kao gospodarsko središte regije, dobiva prijeko potreban koridor kojim će se prometno rasteretiti, ovaj projekt značit će mnogo i velikom broju gospodarskih subjekata s prostora zapadne Hercegovine koji, uz bržu i učinkovitiju povezanost, mogu računati i na povećanje obujma gospodarskih aktivnosti, a za ovaj projekat je osigurano 100 mil KM.
8. TUNEL HRANJEN
U 2023. godini počeli su radovi na nastavku izgradnje tunela Hranjen, koji je dio buduće brze ceste Prača-Goražde.
Radovi na ovom tuneli započeti su 2019. godine a rok je bio 36 mjeseci. Cijena ovog tunela raste svake godine budući da se stalno odobravaju dodatna sredstva, a zapravo još se ne zna ni kada će konačno biti završen.
Podsjećamo da će tunel Hranjen u dužini od 5,5 kilometara, zajedno sa 13 kilometara vanjskog dijela brze ceste, putovanje od Sarajeva do Goražda skratiti sa 96 na 56 kilometara te će za putovanje biti potrebno 45 minuta manje.
Radovi na ovom tuneli započeti su 2019. godine a rok je bio 36 mjeseci. Cijena ovog tunela raste svake godine budući da se stalno odobravaju dodatna sredstva, a zapravo još se ne zna ni kada će konačno biti završen.
Podsjećamo da će tunel Hranjen u dužini od 5,5 kilometara, zajedno sa 13 kilometara vanjskog dijela brze ceste, putovanje od Sarajeva do Goražda skratiti sa 96 na 56 kilometara te će za putovanje biti potrebno 45 minuta manje.
Na našoj listi se ovaj projekat našao na 8. poziciji.
9. OBILAZNICA OKO BANJALUKE
Banjalučka obilaznia bi trebala da bude duga 17 km, a dio je planiranog autoputa Banjaluka-Mliništa.
Počinjala bi od čvorišta u Glamočanima, koje je locirano odmah nakon tunela u Klašnicama, i gradila bi se kroz banjalučka naselja Kuljane, Šargovac, Drakulić pa sve do Pavlovca.
Projekat obilaznice Banjaluke finansira se kroz finansijsku pomoć u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći II (IPA II), za koji je izdvojeno 2,6 mil EUR.
Projektnom dokumentacijom obrađena je trasa autoputa dužine 17 km sa četiri denivelisane raskrsnice, 11 mostova, 10 nadvožnjaka i 12 mostovskih konstrukcija na denivelisanim raskrsnicama.
Ranije su mediji prenijeli da su Autoputevi RS još 2014. godine s kineskom kompanijom Sinohydro potpisali preliminarni sporazum o projektovanju i izgradnji obe dionice tog autoputa kroz Srpsku. Priča o autoputu od 62 kilometra vrijedanog oko 600 mil EUR aktivirana je i dvije godine kasnije kada je sa istom kompanijom potpisan i komercijalni ugovor. Međutim, konkretni pomaci su izostali sve do prošle godine kada se ponovo počelo pričati o projektu obilaznice oko Banjaluke kao jednoj od dionica, što je izazvalo i pažnju čitaoca eKapije te ovu vijest stavilo na 9. mjesto.
Počinjala bi od čvorišta u Glamočanima, koje je locirano odmah nakon tunela u Klašnicama, i gradila bi se kroz banjalučka naselja Kuljane, Šargovac, Drakulić pa sve do Pavlovca.
Projekat obilaznice Banjaluke finansira se kroz finansijsku pomoć u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći II (IPA II), za koji je izdvojeno 2,6 mil EUR.
Projektnom dokumentacijom obrađena je trasa autoputa dužine 17 km sa četiri denivelisane raskrsnice, 11 mostova, 10 nadvožnjaka i 12 mostovskih konstrukcija na denivelisanim raskrsnicama.
Ranije su mediji prenijeli da su Autoputevi RS još 2014. godine s kineskom kompanijom Sinohydro potpisali preliminarni sporazum o projektovanju i izgradnji obe dionice tog autoputa kroz Srpsku. Priča o autoputu od 62 kilometra vrijedanog oko 600 mil EUR aktivirana je i dvije godine kasnije kada je sa istom kompanijom potpisan i komercijalni ugovor. Međutim, konkretni pomaci su izostali sve do prošle godine kada se ponovo počelo pričati o projektu obilaznice oko Banjaluke kao jednoj od dionica, što je izazvalo i pažnju čitaoca eKapije te ovu vijest stavilo na 9. mjesto.
(Foto: Printscreen/Idejno rješenje/Zavod za planiranje, projektovanje i razvoj Brčko distrikta BiH)
Među top 10 investicionih priča iz oblasti saobraćaja svoje mjesto dobila je i izgradnja autobuske stanice u Brčkom. Kao i brojni drugi projekti u BiH i ovaj se aktuelizuje već godinama, te prema posljednjim informacijama se nalazi u fazi pripreme dokumentacije.
Autobuska stanica će se nalaziti na istoj lokaciji kao i do sada, imat će oko 1.600 metara zatvorenog prostora gdje će se nalaziti čekaonica, šalteri za prodaju karata, biletarnica i drugi komercijalni sadržaji, a otvoreni prostor koji se prostire na površini od oko 5.000 metara služio bi za nesmetan promet autobusa koji bi u dolasku imali na raspolaganju sedam perona i tri perona u odlasku, kazao je Ismet Dedeić, direktor Zavoda za planiranje, projektovanje i razvoj Brčko distrikta BiH.
Budući da je Zavod za planiranje, projektovanje i razvoj Brčko distrikta izradio idejno rješenje za izgradnju savremene i moderne autobusne stanice, sada se očekuje da Vlada Distrikta poduzme naredne korake na izradi glavnog projekta i načinu njegovog finansiranja.
Idejnim projektom kompleksa autobuske stanice planirana je izgradnja objekata na urbanističkoj parceli površine 9.460 m2.
Predstavili smo vam 10 investicija koje su privukle najviše pažnje naših čitalaca kada je riječ o SAOBRAĆAJNIM projektima. Svakako pogledajte kompletnu listu OVDJE.
Firme:
JP Autoceste FBIH d.o.o. Mostar
JP Autoputevi RS Banja Luka
Grad Banja Luka
Arhitektonski fakultet Univerzitet u Sarajevu
Zavod za planiranje, projektovanje i razvoj Brčko distrikta BiH
Tagovi:
Koridor pet ce
tunel Prenj
tunel Hranjen
brza cesta Bihać granica Hrvatska
brza cesta Mostar Široki Brijeg granica Hrvatska
granični prelaz Sremska Rača
paper bridge Sarajevo
obilaznica oko Banjaluke
autobuska stanica Brčko
autput Bijeljina Brčko
retrospektiva 2024
retrospektiva saobraćaj
investicije saobraćaj
Komentari
Vaš komentar
Tema u žiži: Retrospektiva 2023
Vidi sve
Pogledajte i ostale tekstove iz ove Teme u žiži
08.02.2024. | Energija, Industrija
Zeleni projekti ulaze na mala vrata - Retrospektiva 2023, investicije u oblasti EKOLOGIJE
08.02.2024. | Energija, Industrija
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.