Crna Gora konačno dobila autoput, koji projekti su još u planu? - Investicije u oblasti saobraćaja koje su obilježile 2022. godinu

Uprkos otvaranju auto-puta, saobraćajna infrastruktura ostala je glavna boljka Crne Gore. Gužve na crnogorskom primorju tokom sezone još jednom su nas podsjetile da Jadransko-jonski autoput, obilaznice i brze saobraćajnice duž primorja i dalje imamo samo u teoriji. U praksi, još uvijek čekamo da krene davno najavljena rekonstrukcija bulevara od Jaza do Tivta. Realizacija ove investicije, kako smo nedavnno čuli od ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića, mogla da krene ove godine. Vidjećemo.

Nisu nam samo putevi u lošem stanju. Iako Crna Gora razmišlja o "aktiviranju bar još jednog aerodroma", ne možemo se pohvaliti ni da su nam ova dva koja imamo u najboljem stanju, naročito tivatski. Kako smo nedavno čuli, samo za njegovu rekonstrukciju potrebno je više desetina miliona eura, a država taj novac nema. Opcija da se Aerodromi daju pod koncesiju i dalje je u igri, međutim, ta odluka će čekati stabilizaciju političke situacije u zemlji.

Vlada Crne Gore je u prethodnom periodu u nekoliko navrata otkupila akcije manjinskih akcionara Luke Bar, a planira da u državno vlasništvo vrati i kompaniju Port of Adria. Kako su naveli, imaju "veliku ambiciju da objedinjenu Luku Bar učini generatorom privrednog razvoja koji će promijeniti cijelu Crnu Goru". A preduslov za uspješan razvoj i valorizaciju potencijala Luke jeste i željeznička infrastruktura.

Budžetom za ovu godinu za razvoj željezničke infrastrukture opredijeljeno je 14 mil EUR. Kako je najavljeno, u planu je i kupovina tri voza, a radiće se i na remontu pruga. Takođe, u cilju bržeg prelaska granice i nesmetanog prolaska ljudi i rube, u Bijelom Polju se gradi zajednička željeznička stanica Crne Gore i Srbije.

Kako će teći dalji razvoj saobraćajne infrastrukture u Crnoj Gori, ostaje da se vidi. Mi ćemo se osvrnuti na investicije koje su najavljene, realizovani ili o kojima se govorilo u 2022. godini, a koje su privukle najveću pažnju naših čitalaca.

Nakon više od sedam godina gradnje i nekoliko produžavanja rokova, prioritetna dionica auto-puta od Smokovca do Mateševa zvanično je otvorena 13. jula na Dan državnosti Crne Gore, dok su prvi automobili njom prošli dan kasnije. Kako je tada predloženo, ova dionica dobila je naziv Princeza Ksenija.

Do kraja godine, auto-putem je prošlo više od milion vozila, a kako je početkom decembra saopšteno iz Monteputa koji upravlja prioritetnom dionicom, ostvareno je preko 4,5 mil EUR prihoda. To je, kako smo često mogli čuti, dovoljan dokaz koliko je Crnoj Gori bila potrebna ova saobraćajnica. Sada se otvara pitanje nastavka gradnje preostalih dionica, a kako je saopšteno iz Ministarstva kapitalnih investicija u decembru, za realizaciju ovog projekta obezbijeđeno je dodatnih 6 mil EUR.

Kada je riječ o nastavku gradnje, pominjala se i moguća koncesija sa Srbijom, a u Studiji opravdanosti auto-puta Bar - Boljare navedeno je da je izgradnja preostale četiri dionice auto-puta izvodljiva i ekonomski isplativa, ukoliko ne dođe do pada očekivanog saobraćaja ili rasta predviđenih troškova. Troškovi gradnje procijenjeni su na 1,29 mlrd EUR, dok se raspisivanje tendera može očekivati 2024. ili 2025. godine.

Ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović kazao je nedavno da postoji veliko interesovanje investitora za gradnju preostalih dionica, da je za izradu glavnog projekta obezbijeđeno 6 mil EUR, te da se početak radova može očekivati najkasnije do 2025. Naveo je i da postoji inicijativa da se rade odjednom sve dionice, kako bi se što prije spojile s Srbijom.

U julu prošle godine raspisan je 6,4 mil EUR vrijedan tender za rekonstrukciju magistralnog puta Kolašin - Mateševo. Iz Uprave za saobraćaj kazali su da je na javni poziv stigla samo jedna ponuda, međutim, nisu otkrili o kojoj kompaniji se radi.

Kako je u novembru saopšteno iz Vlade, ugovor o rekonstrukciji puta u dužini od cca 9 km postpisan je sa kompanijom Bemax. Kako su tada naveli, ovom rekonstrukcijom biće povećana bezbjednost svih učesnika u saobraćaju i istovremeno se stvaraju povoljniji i lakši uslovi za komunikaciju između Kolašina i auto-puta Princeza Ksenija.

Priča o realizaciji ove investicije se iz 2021. prelila i na narednu, 2022. godinu. Međutim, i u ovom periodu o projektu se samo pričalo, konkretnih koraka nije bilo. Kako smo mogli čuti u oktobru, kompanije Bechtel i Enka i dalje su zainteresovane za gradnju ove saobraćajnice, što je saopštio bivši ministar finansija Milojko Spajić.

Ipak, samo nekoliko dana kasnije, čuli smo da je Evropska komisija (EK) poništila investicioni grant od 41,2 mil EUR, jer su se radovi na idejnom projektu na dionici budvanske obilaznice Jadransko-jonske brze ceste odvijali veoma sporo.

U izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori navedeno je da su radovi bili otežani crnogorskim zakonodavstvom u vezi sa zahtjevima za idejni projekat kompleksne infrastrukture, koji dovodi do prevelikih troškova projektovanja i uzrokuje kašnjenja. Najavili su mogućnost ponovne prijave ukoliko se dostigne zrelost projekta.

Prošle godine otvorena je još jedna važna saobraćajnice, bulevar od Podgorice do Danilovgrada. Dužina saobraćajnice je 15 kilometara, a puštena je u saobraćaj nakon dvije godine radova. Vrijednost investicije je 24,5 mil EUR, a investitor je Uprava za saobraćaj.

Nekoliko mjeseci nakon otvaranja stigle su informacija da ovu saobraćajnicu niko ne održava, a tada su iz Uprave za saobraćaj kazali da je u toku sprovođenje procedure tehničkog prijema radova, te da će nakon pribavljanja upotrebne dozvole, shodno odredbama Zakona o putevima, saobraćajnica i pripadajući objekti biće predati na održavanje preduzeću koje je sa Upravom za saobraćaj zaključilo ugovor o redovnom održavanju magistralnih i regionalnih puteva.

Obilaznica oko Herceg Novog važan je projekat ne samo za taj grad, već za cijelo primorje. Kako je početkom prošle godine kazao tadašnji v.d. direktora Uprave za kapitalne projekte Boro Lučić, za obilaznicu i projekat podvodnog tunela između Zelenike i Luštice radiće se studija izvodljivosti.

Nakon nekoliko dana raspisan je i tender za izradu idejnog rješenja i glavnog projekta obilaznice, za šta je opredijeljeno više od pola miliona eura. Takođe, objavljen je i javni poziv za njegovu reviziju.

Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić kazao je krajem decembra da je za projektnu dokumentaciju za ovu godinu opredijeljeno 300.000 EUR. Kako je naveo, riječ je o višegodišnjem projektu za koji je u narednom periodu predloženo 20 mil EUR, te da je ostalo da se tokom 2023. godine završi projekat, kako bi se raspisao tender za izvođače radova.

Kada je riječ o Herceg Novom, planirano je i da kroz tu opštinu prođe i brza saobraćajnica, koja je dio dio šire inicijative koja je na nivou EU označena kao Plavi auto-put. Opština je, međutim, uputila primjedbe na ovaj projekat, navodeći da je brza saobraćajnica višak, jer je Opština predvidjela izgradnju obilaznice iznad Sušćepana, preko Poda do Zelenike. Savjet za reviziju koncepta prostornog plana Crne Gore, međutim, nije prihvatio te sugestije i primjedbe.

Nacionalnim programom željezničke infrastrukture od 2021. do 2023. godine predviđeno je proširenje željezničke infrastrukture, na osnovu urađenih idejnih rješenja sa studijom predizvodljivosti. Kako je navedeno u dokumentu, moguća je izgradnja kraka pruge Nikšić - Podgorica ka Bileći, kao i izgradnja nove pruge Pljevlja - Bijelo Polje (Ravna Rijeka) i dalje ka Beranama i granici sa teritorijom Kosova.

Kako su kasnije prenijeli mediji iz BiH, o ovoj željezničkoj trasi pričalo i prije 12 godina ništa nije urađeno osim idejnog rješenja. U Željeznicama RS naveli su da kako bi ponovo bile pokrenute aktivnosti na realizaciji ideje stare 12 godina, neophodno je obezbijediti sve preduslove na svim nivoima, te pristupiti izradi predinvesticione dokumentacije, projektne dokumentacije, utvrditi načine finansiranja, kao i dobiti sva potrebna odobrenja, odnosno ispuniti sve neophodne preduslove koji prate ovako velike i značajne projekte.

Još jedan projekat o kojem se dosta priča, a na koji građano Herceg Novog dugo čekaju, jeste izgradnja autobuske stanice. Početkom prošle godine raspisan je tender za izgradnju pristupne saobraćajnice za potrebe ovog projekta, a nakon brojnih najava, Opština Herceg Novi je u novembru objavila i poziv za izgradnju samog objekta. Vrijednost radova procijenena je na 4,7 mil EUR bez, odnosno 5,68 mil EUR sa uračunatim PDV-om.

Kako smo mogli čuti početkom ove godine, ovaj tender je poništen jer nije stigla nijedna ponuda. Tada je najavljeno i da se raspisivanje novog poziva očekuje uskoro.

Uprava za saobraćaj je u julu raspisala još jedna vrijedan tender, i to za izgradnju magistralnog puta Nikšić - Vilusi. Za prvu fazu radova opredijeljeno je 6,89 mil EUR. Raspisan je i poziv za nadzor nad radovima.

Predsjednici Vlada Crne Gore i Albanije, Dritan Abazović i Edi Rama, predstavili su u junu prošle godine projekat izgradnje mosta preko rijeke Bojane, koji će spajati Ulcinj sa Velipojem.

Vrijednost projekta je 9 mil EUR, a prema najavama, mogao bi da bude završen 2024. godine. Most dugačak 310 metara, skratiće put od ulcinjske Velike plaže do Velipoja sa sadašnjih 70, na samo par kilometara. Širina mosta biće 17 metara, imaće dvije saobraćajne trake od po 3,75 metara, dva trotoara od po dva metra i dvije biciklističke staze od po 1,25 metara. Kako je objašnjeno, spojiće 34 km pješčanih plaža.

Iz Ministarstva kapitalnih investicija u septembru su kazali da izgradnja mosta na Bojani neće početi prije donošenja Prostornog plana (PP) države, zato što se most računa u infrastrukturne projekte i kao takav mora biti prepoznat u ovom strateškom dokumentu.

U prvoj polovini prošle godine čuli smo da je projekat rekonstrukcije Jadranske magistrale na potezu od aerodroma Tivat do Jaza u saobraćajnicu bulevarskog tipa sa četiri trake, suočen sa nizom problema i da još nije poznato kada će radovi na terenu započeti. Podsjetimo, izgrtadnja je trebalo da krene na jesen 2021. godine.

Na jednoj od sjednica Vlade u septembru prošle godine saopšteno je da za realizaciju ovog projekta nedostaje 32 mil EUR, a kako bi se nastavila realizacija projekta, data je saglasnost da se sredstva obezbijede iz kapitalnog budžeta ili drugog oblika finansiranja, te da se potpiše ugovor sa prvorangiranim ponuđačem na tenderu.

Takođe, krajem godine odlučeno je da se neutrošena sredstva u iznosu od 11,3 mil EUR u okviru kapitalnog budžeta Uprave za saobraćaj preusmjere na druge projekte, a najveći dio ovog iznosa, tačnije 8,8 miliona biće preusmjereno na rekonstrukciju magistralnog puta M2, odnosno izgradnju bulevara Tivat - Jaz.

Ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović kazao je nedavno, kako smo već pomenuli, da ove godine možemo očekivati početak radova.