Damjanović: Strateške kompanije moraju biti u državnom vlasništvu

Vlada bi, obezbjeđenjem kontrolnog paketa akcija u državnim firmama, mogla donositi strateške odluke koje bi doprinijele konsolidaciji i razvoju pojedinih kompanija, ocijenio je ministar finansija, Aleksandar Damjanović.

Sa druge strane, ekonomski analitičar Mirza Mulešković upozorava da nam iskustvo o upravljanju državnim kompanijama u posljednjih nekoliko decenija ne daje veliki optimizam da su ovi modeli uspješni, već nam upravo govori da je većina tih kompanija u veoma lošem položaju i da imaju veoma netransparentan proces donošenja odluka, te problem sa upravljačkim kadrom.

- Vlada će u skladu sa finansijskom situacijom i raspoloživošću sredstava, kao i nakon pažljivih analiza, sagledati mogućnost da, u pojedinim kompanijama u kojima već ima većinsko vlasništvo obezbijedi kontrolni paket kako bi mogla donositi strateške odluke koje bi doprinijele konsolidaciji i razvoju tih kompanija - kazao je Damjanović Pobjedi.

On smatra da strateške kompanije iz oblasti energetike i saobraćaja moraju biti u državnom vlasništvu i to onom koje omogućava donošenje strateških odluka.

- U slučaju Crne Gore to su prvenstveno Luka Bar, Elektroprivreda, Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), Željeznička infrastruktura - naveo je Damjanović.

On je dodao da su se sa druge strane privatizacija monopola, poput Telekoma i Jugopetrola, pokazale kao pogrešni potezi koji su nanijeli ozbiljne štete ekonomskim, bezbjednosnim i strateškim interesima države.

- Sama činjenica da su u jednom trenutku na telekomunikacionom trzištu Crne Gore, kao vlasnici, bile prisutne kompanije iz tri strane države govori sama po sebi - rekao je Damjanović.

Mulešković smatra da je veliki broj odluka koje su se odnosile na ove procese bio veoma netransparentan i da smo svi o ovim stvarima, koje su veoma značajne za kompletnu ekonomsku situaciju u zemlji, saznali na samoj sjednici Vlade.

- Takođe, veliki broj ovih odluka je donijet bez adekvatnog biznis plana (ili biznis plana koji nije dostupan javnosti) na bazi projekcija o kojima smo mogli čuti u medijima, a nijesmo mogli dobiti i zvanične analize. Ovo predstavlja veliki problem i sigurno ne garantuje uspješnost same investicije, jer investiranje državnog novca u određene projekte, za koje nemamo jasan plan i nemamo jasan model funkcionisanja, ne garantuju stabilnost niti održivost - kazao je Mulešković.

On se zalaže za otvoreno tržište i što manji upliv države u ovim poslovima jer, kako je kazao, jedino na taj način možemo da promovišemo konkurentnost i možemo da radimo na jačanju realnog sektora.

- Fer utakmica i jednaka pravila za sve, a tržište je to koje će odrediti ko je uspješan a ko ne. Država treba, ukoliko želimo da budemo otvorena ekonomija, da bude tu da postavi pravila i da kontroliše utakmicu. I, naravno, da kroz tenderske procedure nađe najbolja rješenja za određene poslove koji su državni interes - rekao je Mulešković.

Prema njegovim riječima, iskustvo o upravljanju državnim kompanijama u posljednjih nekoliko decenija nam ne daje veliki optimizam da su ovi modeli uspješni već, kako dodaje, upravo nam govori da je većina tih kompanija u veoma lošem položaju i da imaju veoma netransparentan proces donošenja odluka, te problem sa upravljačkim kadrom.

- Svjesni smo činjenice da upravo ljudi koji su na rukovodećim pozicijama su na tim mjestima ne zbog svojih stručnih kapaciteta, već da su se državne kompanije dijelile shodno rezultatima na izborima. I upravo je ovo onaj segment koji automatski ovakve odluke stavlja u red pogrešnih. Niti smo se riješili te prakse, niti postoje naznake da ćemo se riješiti istih. Ovo nije recept za uspjeh kompanije, već nasuprot - ovo je recept za sigurne probleme u budućnosti - naveo je Mulešković.

On je ukazao i na činjenicu o zapošljavanju u kompanijama sa većinskim državnim udjelom, podsjećajući da je samo u energetskom sektoru za manje od dvije godine više od 1,4 hiljade novozaposlenih.

- Upravo zbog samog načina upravljanja ovim kompanijama i sami procesi zapošljavanja su u većini slučajeva upitni i afirmativni samo za određene grupe. Napominjem da je ovo situacija koja traje već duži niz godina, a da se ništa nije promijenilo - naveo je Mulešković.

Damjanović je, objašnjavajući zašto se Vlada odlučila da poveća udio u vlasništvu Luke Bar, saopštio da je ova kompanija prepoznata kao lider u postavljanju novih standarda u kvalitetu, profesionalnosti, pouzdanosti i konkurentnosti u oblasti lučkih usluga u regionu Jugoistočne Evrope.

- U godini koju generišu pandemija korona virusa i ekonomske nestabilnosti na globalnom nivou Luka Bar je uspjela da održi kontinuitet poslovanja i zabilježi bolje poslovne rezultate nego ranije. Stoga smatramo da je vraćanje dominantnog vlasništva nad ovakvim gigantom, koji jedinstveno posluje na nivou Crne Gore, pravi potez, s mogućnošću dodatnog ulaganja i pospješivanja biznisa - rekao je Damjanović.

Prema njegovim riječima, to je uz detaljnu ekonomsko-finansijsku analizu bio osnov za donošenje niza odluka od strane Vlade za otkup dijela akcija u vlasništvu manjinskih akcionara Luke Bar. Damjanović je podsjetio da je u momentu otpočinjanja otkupa akcija država bila vlasnik ukupno 54% akcijskog kapitala Luke Bar.

- Ministarstvo finansija cijenilo je isplativost ovog pravnog posla u ekonomskom smislu, uzimajući u obzir izvještaj o poslovanju kompanije. S tim u vezi Ministarstvo finansija je sačinilo je ekonomsko-finansijsku analizu koja je bila polazna osnova za pokretanje inicijative donošenja odluka Vlade o otkupu akcija - kazao je Damjanović.

On je podsjetio da je Vlada je na sjednicama od 8, 15. i 22. decembra prošle godine usvojila informacije o namjeri otkupa dijela akcija u vlasništvu manjinskih akcionara barske kompanije i za tu namjenu opredijelila sredstva iz budžeta (9,41 mil EUR, 1,1 milion i 1,5 mil EUR).

- Postupanjem po zaključcima Vlade, ukupno je, posredstvom Montenegroberze, kupljeno 13,35 miliona akcija pomenute kompanije, odnosno 23,51 odsto od ukupnog broja akcija ovog emitenta. Prosječna cijena po kojoj su sklapane transakcije u sistemu Montenegroberze iznosila je 0,89939 EUR po akciji - naveo je Damjanović.

On je dodao da je Vlada 9. februara ove godine usvojila informaciju o namjeri otkupa dijela preostalih ponuđenih akcija, pa je imajući u vidu navedeno, Ministarstvo finansija za dalju realizaciju, iz tekuće budžetske rezerve, obezbijedilo dodatna sredstva u ukupnom iznosu od 500 hiljada EUR za ovu namjenu i realizacija otkupa akcija je u toku.

- Odluku smatramo opravdanom jer se kupuje profitabilna i strateški bitna kompanija koja, na osnovu sadašnjih parametara, može da isplaćuje dividendu i ukupnu investiciju, u kratkom roku. Kupovinom akcija Luke Bar obezbijedili smo bolju startnu poziciju i izbjegli mogućnost da akcije kupi drugi zainteresovani ponuđač, kao i potencijalnu nesaglasnost manjinskih akcionara u slučaju restrukturiranja i objedinjavanja sa Port of Adria - saopštio je Damjanović.

Damjanović je kazao da Vlada razmatra kupovinu barske Port of Adria, međutim, dodaje da bi se preduzeli konkretni koraci za realizaciju te aktivnosti, neopohodno je da se ispune zakonske i ekonomsko-finansijske pretpostavke.

- U toku je analiza podataka o poslovanju kompanije Port of Adria, koja će se, kada bude gotova staviti u kontekst ponude koju je vlasnik dao Vladi, nakon čega će se donijeti odluka o eventualnoj kupovini kompanije Port of Adria i vraćanju u državne ruke takozvanog "srca" luke u Baru -kazao je Damjanović.

On je ocijenio da je prodaja dijela luke prije desetak godina bila direktni udar na poslovanje ostatka Luke Bar u državnom vlasništvu.

- Ovo je pokušaj da se objedini luka i da u narednom periodu bude jedan od motora državnog razvoja u većinskom državnom vlasništvu - poručio je Damjanović.

Većinski vlasnik barske kompanije Port of Adria je turski Global ports holding, koji je 2013. godine od države Crne Gore za osam miliona eura kupio 62,1% akcija nekadašnje barske kompanije Kontejnerski terminal i generalni tereti.

Damjanović je kazao da ideja o otkupu Crnogorskog Telekoma nije razmatrana, niti je bilo zvaničnih predloga.

- Na nivou ideje je u svakom slučaju treba uzeti ozbiljno u obzir, a ukoliko dođe do ponude od sadašnjeg vlasnika, tu ponudu će Vlada svakako ozbiljno razmotriti i zauzeti stav - rekao je Damjanović.

Telekom je privatizovan 2005. godine, od kada je njegov većinski vlasnik Dojče Telekom. Predsjednik skupštinske Komisije za praćenje kontrole i postupaka privatizacije Maksim Vučinić nedavno je kazao da se privatizacija Telekoma mora poništiti kako ga ne bi zadesila sudbina KAP-a i Željezare. On je najavio da će inicirati sjednicu o ovoj temi.

Predsjednik Sindikata Crnogorskog Telekoma, Željko Burić, najavio je pokretanje tužbe za poništenje privatizacije ove kompanije zbog, kako je kazao, dokazane korupcije u tom kupoprodajnom procesu.