Glavni pokretač razvoja crnogorske poljoprivrede najprije mora biti domaće tržište, pa tek onda turizam i izvoz

Glavni pokretač razvoja crnogorske poljoprivrede mora, na prvom mjestu, biti domaće tržište, pa tek onda turizam i izvoz, ocijenjeno je tokom orkuglog stola "Budućnost poljoprivrede i proizvodnje hrane". Kako je poručeno sa događaja, bez adekvatnog očuvanja i održivog korišćenja, rizikujemo smanjenje proizvodnje hrane i ugrožavanje ekosistema.

Okrugli sto "Budućnost poljoprivrede i proizvodnje hrane", koji je organizovao Biotehnički fakultet, okupio je preko 50 predstavnika akademske i naučne zajednice, državnih institucija, privrede i studenata. Pored profesora sa Biotehničkog fakulteta doc. dr Mirka Kneževića, prof. dr Zorana Jovovića i prof. dr Milana Markovića, na okruglom stolu učestvovali su i eminentni stručnjaci iz okruženja - prof. dr Renata Bažok sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu i prof. dr Vladimir Crnojević sa Instituta Biosense iz Novog Sada.

Dekanka Biotehničkog fakulteta, prof. dr Božidarka Marković istakla je da je ovaj okrugli sto dio cjelogodišnjeg programa obilježavanja jubileja - 50 godina postojanja i rada Univerziteta Crne Gore, najveće akademske ustanove u državi, koja je nosilac visokog obrazovanja, nauke, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva u Crnoj Gori.

- Sa zadovoljstvom ističem da je Biotehnički fakultet, prije 50 godina organizovan kao Poljoprivredni institut, bio jedan od članica osnivača Univerziteta. I sve vrijeme, od 1974. do danas radili smo, razvijali se sa Univerzitetom, jednom riječju živjeli život Univerziteta. Stoga smo sa posebnim senzibiltetom prihvatili poziv Univerziteta Crne Gore da u godini obilježavanja ovog veoma važnog jubileja jedan od okruglih stolova bude u organizaciji Biotehničkog fakulteta - kazala je dekanka Marković.

Ovaj okrugli sto ima za cilj da iz ugla akademske i naučne zajednice ukažemo na neke važne izazove sa kojima se poljoprivreda i proizvodnja hrane već suočava ili će se u narednom periodu još snažnije suočiti, te da se razmotre mogućnosti odgovora ne te izazove.

O poljoprivrednom zemljištu koje je osnovni resurs na kome počiva proizvodnja hrane, a sa kojim se često ne upravljamo na adekvatan način govorio je doc. dr Mirko Knežević. On je ukazao da bez adekvatnog očuvanja i održivog korišćenja, rizikujemo smanjenje proizvodnje hrane i ugrožavanje ekosistema. Očuvanje zemljišta predstavlja ključ za sigurnost hrane i održivi razvoj, omogućavajući stabilne prinose i zaštitu prirodnih resursa za buduće generacije, te da je implementacija zakonskih regulativa i kontrola korišćenja zemljišta od suštinskog značaja.

Poseban izazov za poljoprivredu i proizvodnju hrane danas predstavljaju sve izraženije klimatske promjene, o čemu je govorio prof. dr Zoran Jovović. On je ukazao na vrlo nepovoljne trendove i prognoze u zagrijavanju, a koje su naročito nepovoljne za područje Zapadnog Balkana, pa i Crne Gore. Po pitanju prilagođavanja on je kazao:

- Najveći uticaj klimatskih promjena na poljoprivredu ostvarivaće će preko vode, pa će u budućem periodu navodnjavanje predstavljati jedan od ključnih mehanizama adaptacije kao i primjena adekvatnih agrotehničkih mjera.

O uticaju stočarstva na klimatske promjene, ali i nepovoljnom efektu klimatskih promjena na stočarstvo, kao i mjerama ublažavanja govorila je prof. dr Božidarka Marković.

Prof. dr Renata Bažok govorila je o izazovima sa kojima se suočava savremena zaštita bilja, posebno sa aspekta neophodnosti smanjenja upotrebe hemijskih sredstava, a u cilju zaštite zdravlja ljudi.

- Savremena zaštita bilja mora osigurati dovoljne količine sigurnih i zdravstveno ispravnih proizvoda koji ne sadrže ostatke opasnih aktivnih supstanci, a pri tom mora biti sigurna za životnu sredinu i za primjenitelja, odnosno mora biti održiva. Da bi se to postiglo potrebno je potpuno transformisati sisteme proizvodnje hrane i mobilizaciju svih resursa - navela je.

Digitalne tehnologije u poljoprivredi sve više postaju ključ uspjeha, posebno u situaciji sve izraženijeg nedostatka radne snage i klimatskih promjena. Prof. dr Vladimir Crnojević prezentovao je brojne modele primjene digitalnih tehnologija u monitoringu meteoroloških parametara na njivama, kvaliteta zemljišta, stanja usjeva i dinamike rasta biljaka, kao i brojne servise elektronskog upravljanja bazama podataka u poljoprivredi neophodnih za realizaciju mjera agrarne politike.

Govoreći o karakteristikama i razvojnim potencijalima crnogorske poljoprivrede, prof. dr Milan Marković je stavio naglasak na multifunkcionalnost poljoprivrede, kao globalno prihvaćeni koncept njenog razvoja. On je, ukazao da glavni pokretač razvoja crnogorske poljoprivrede mora, na prvom mjestu, biti domaće tržište, pa tek onda turizam i izvoz. Posebno je istakao ulogu države u kreiranju podsticajnog ekonomskog i pravnog okvira za razvoj poljoprivrede, usklađenog sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU, kao i mjera agrarne politike za podršku poljoprivredi.

- EU postavlja jasna i stroga pravila za trošenje zajedničkog novca, a EU ne određuje niti nameće koncept i brzinu razvoja poljoprivrede - zaključio je Marković.