Nema daljeg razvoja turizma bez poboljšanja aviodostupnosti

Kroz strateški pristup i ulaganja u infrastrukturu, Crna Gora može postati cjelogodišnja turistička destinacija, privlačeći turiste autentičnim prirodnim i kulturnim bogatstvima, specifičnom gastronomskom ponudom i jedinstvenim iskustvima.

Predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Ranko Jovović ističe potrebu za značajnim ulaganjima države i privatnog sektora u poboljšanje infrastrukture i saobraćajne dostupnosti, što bi omogućilo da Crna Gora postane atraktivna destinacija. Ključne komponente ovog razvoja uključuju valorizaciju aerodroma u Podgorici i Tivtu, povećanje njihovih kapaciteta i uspostavljanje strategije avio-saobraćaja. Pored toga, važna je borba protiv sive ekonomije i stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta, što će doprinijeti konkurentnosti i održivosti turističkog sektora.

Jovović naglašava da je za dugoročni uspjeh neophodna saradnja između privatnog i javnog sektora, te postavljanje okvira za subvencioniranje niskobudžetnih avio-prevoznika kako bi Crna Gora postala dostupnija i privlačnija destinacija na globalnom turističkom tržištu.

- U cilju poboljšanja aviodostupnosti, potrebno je donijeti strategiju razvoja avio-saobraćaja i strateški marketing plan Crne Gore, kojim bi se dali pravci i smjernice za rješavanje ovog jako bitnog uslova za dalji razvoj sektora turizma - kazao je Jovović, napominjući da je svjestan činjenice da nema daljeg razvoja turizma bez adekvatne infrastrukture, pa je potrebno planirati projekte iz oblasti saobraćaja kojima će Crna Gori biti značajno bolje povezana sa regionom i Evropom.

- Ipak, prilikom realizacije ovih projekata treba konsultovati turističku privredu, kako bi se dinamika prilagodila turističkoj sezoni. Svjedoci smo situacija u kojima goste dočekuju građevisnke mašine na glavnim putevima, u gradovima, čak i na plažama. Pored investicija u infrastrukturu, moramo biti svjesni da je osnovni element konkurentnosti na turističkom tržištu originalnost i osobenost brojnih elemenata ponude. Za moderne turiste sve su značajniji motivi prilikom odlučivanja o izboru destinacije autentični prirodni i kulturnoistorijski ambijenti, specifična gastronomska ponuda, nova iskustva… - kazao je Jovović, dodajući da turistička privreda već duže vrijeme traži mogućnosti da kroz model privatno-javnog partnerstva doprinese osnaživanju aviodostupnosti Crne Gore u cilju poboljšanja poslovnih mogućnosti.

- Opredjeljenje Crne Gore je kreiranje visokokvalitetnog turističkog proizvoda, što podrazumijeva intenzivno poboljšanje kvaliteta ukupne infrastrukture, ne samo hotelsko-ugostiteljskih objekata i sadržaja koje posjeduju. U tom smislu, potrebne su velike investicije države i privatnog kapitala na planu poboljšanja infrastrukture i saobraćajne dostupnosti - kazao je Jovović dodajući da je za sektor turizma od velikog značaja konačno opredjeljenje Vlade po pitanju koncesija na aerodrome.

Jovović ocjenjuje da je aerodromska infrastruktura nedovoljno razvijena, te da Aerodromi Tivat i Podgorica moraju povećati kapacitete, kao i broj i frekventnost avio-veza prema ključnim emitivnim tržištima tokom cijele godine, gdje izazov predstavlja i neoperativnost tivatskog aerodroma kada je riječ o noćnom letjenjenju.

- Privredna komora se sagledava kao intermedijator između privrede i institucija u cilju pronalaženja modela najbolje prakse i postavljanja okvira za sredstva koja bi se usmjerila na subvencioniranje niskobudžetnih avio-prevoznika – kazao je Jovović.

Plan aktivnosti Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva na pripremi ljetnje turističke sezone 2024. godine usmjeren je na suzbijanje sive ekonomije, problem nedostatka radne snage i pojednostavljenje procedura za dobijanje dozvola za boravak i rad na sezonskim poslovima u turizmu, kao i ostale aktivnosti na prevazilaženju izazova na uspješnoj realizaciji ljetnje sezone.

- Prioritet je suzbijanje sive ekonomije. Ovo je pojava koja ima negativne efekte, kako po javne finansije i fiskalnu stabilnost, tako i po poslovni ambijent i konkurentnost i održivost realnog sektora, jer djeluje kao nelojalna konkurencija preduzećima koja uredno izmiruju svoje obaveze. Siva ekonomija je prisutna u skoro svim segmentima turističke privrede usljed: neregistrovanja obavljanja djelatnosti na tržištu rada, kao posljedica nepravilnog obračuna zarada ili neprijavljivanja zaposlenih, kod obračuna ili izbjegavanja registrovanja prihoda... Takođe, ukazujemo na mogućnost pojave novog vida sive zone usljed primjene različitih stopa poreza na dodatu vrijednost (PDV) u restoranima i hotelima na pojedine usluge u ugostiteljstvu. Naime, od početka 2024. godne, po sniženoj stopi PDV-a od sedam odsto, oporezuju se usluge pripremanja i usluživanja hrane i bezalkoholnih gaziranih pića isključivo u objektima koji su shodno Zakonu o turizmu i ugostiteljstvu kategorisani kao restorani i ketering objekti - kazao je Jovović.

Ovakva poreska politika, kako je istakao, ozbiljno diskriminiše hotelski sektor, koji je osnova razvoja turizma, posebno imajući u vidu da je svaki hotel obavezan da ima restoran, te samim tim na usluge u ugostiteljstvu podliježe PDV stopi od 21%, dok bilo koji nezavisni restoran za iste usluge ima poresku stopu od sedam odsto i automatski hotel dovodi u neravnopravan/diskriminatorski položaj.

- Kao posljedicu ovakve odluke, trenutno imamo veliki broj malih hotela koji ozbiljno razmišljaju da smještajne jedinice kategorišu u privatan smještaj, a restorane registruju kao zasebne cjeline. Uvođenjem više PDV stope na ugostiteljske usluge u hotelima, na kratki rok,ostvareni su pozitivni fiskalni učinci, ali koji će se iz godine u godinu smanjivati. Primjeri drugih država koje su povećavale PDV stope pokazuju da će nakon povećanja stope PDV doći do povećanja poreske evazije i sive ekonomije (najviše u ugostiteljstvu) - poručuje Jovović.

Po njegovim riječima u nepovoljnom poslovnom ambijentu, sa visokim nabavnim cijenama prehrambenih proizvoda, a sa druge strane povećanom stopom PDV-a, ugostitelji i hotelijeri otežano kreiraju konkurentne cijene prema krajnjem gostu.

- Ne postoji realna finansijska potreba države za ovom mjerom, jer prihodi od PDV-a treba da rastu primjenom mjera suzbijanja sive ekonomije, povećanjem turističkog prometa, proširenjem baze poreskih obveznika i povećanjem opsega djelovanja, za što se i turistička privreda zalaže. Aktualne mjere fiskalnog uticaja na sektor hotelijerstva su pogoršale njegovu konkurentnost u odnosu na Mediteran, što je u suprotnosti sa Strategijom razvoja turizma Crne Gore 2022 – 2025, dok stalne promjene poreskog okruženja stvaraju nepovjerenje kod investitora - objasnio je Jovović dodajući da turistički proizvod spada u proizvode koji su osjetljivi na cijene.

- Povećanje stope PDV-a za ugostiteljstvo, manjak radne snage, inflatorna kretanja, povećanje troškova rada ili boravišne takse, dodatno smanjuju konkurentnost, te ograničavaju potencijal turističkog sektora za daljnja ulaganja. Privrednom sektoru s najvećim razvojnim potencijalom u državi, potrebno je da se osiguraju uslovi za konkurentnost, čime se osigurava dalji ekonomski rast, ne samo turizma već i povezanih djelatnosti - kaže Jovović.

U cilju osiguranja daljeg intenzivnog razvoja i unapređenja konkurentnosti turizma u Crnoj Gori, u skladu sa Strategijom razvoja turizma, kao i podsticanjem razvoja povezanih djelatnosti, predlaže da se najavljenim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost zadrži snižena stopa PDV-a od sedam odsto, na usluge smještaja i propiše snižena stopa PDV-a na usluge u ugostiteljstvu za sve objekte.

Jovović je objasnio da države koriste mogućnost sniženja stope PDV-a za pojedina dobra i usluge kao instrument za stimulisanje potrošnje odabranih proizvoda i usluga, shodno Direktivi o porezu na dodatu vrijednost EK br. 112 /2006.

- U Evropskoj uniji je snižena stopa PDV-a za usluge turističkog smještaja i ugostiteljstva prepoznata kao instrument za podizanje konkurentnosti, budući da velika većina zemalja EU primjenjuje snižene stope PDV-a kako za usluge smještaja, tako i za ugostiteljske usluge, a određene zemlje i za ostale turističke usluge, ostvarujući na taj način konkurentniji okvir za poslovanje i razvoj turizma - kazao je Jovović.

Napominje da dosadašnja iskustva govore da smanjena stopa PDV-a na usluge smještaja nije imala negativni uticaj na prihode budžeta, nego je kroz povećani broj noćenja dovela do većih prihoda od PDV-a.

- Takva, niža stopa PDV-a na usluge iz područja ugostiteljstva bila bi u skladu sa direktivama EU i uslove poslovanja crnogorskog hotelijerstva približila onim u konkurentskim, mediteranskim i drugim evropskim zemljama, gdje se ta stopa u prosjeku kreće od pet do 13 odsto. Od primjene snižene stope PDV-a za usluge pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, realno bi bilo očekivati povećanje investicija i rast zapošljavanja, što je bilo iskustvo i u drugim zemljama koje su snižavale tu stopu. U tom smislu, možda bi trebalo govoriti ne o sniženim, nego o konkurentnijim cijenama i preusmjeravanju novca u investicije u sektor hotelijerstva - kaže Jovović.

Prema riječima Jovovića potrebno je urediti poslovni ambijent i mehanizme da bi poslodavci imali dodatni interes da zaposle domaće radnike, više promovisati mogućnosti sezonskog zapošljavanja, preko nadležnih institucija upravljati ovim procesom i sezonski rad sistemski učiniti privlačnijim domaćem radniku.

- Privredna komora je kod nadležnih institucija inicirala uvođenje kategorije - stalni sezonski radnik. Na ovaj način bismo motivisali nezaposlena lica da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Shodno navedenom, smatramo da će donošenje zakona o stalnom sezoncu, koji je u nadležnosti Ministarstva rada, biti važna karika u ovom reformskom procesu. Ovim putem upućujemo apel Ministarstvu rada da u radnu grupu za izradu ovog zakonskog rješenja uključi i predstavnike Privredne komore - kaže Jovović.

Kada je riječ o trenutnoj popunjenosti hotela i učincima sezone, zbog nedostupnosti kompletnih podataka, Jovović kaže da je prerano za ocjene.

- Ono što definitivno nije prerano jeste da već sada treba izvlačiti pouke iz grešaka koje smo pravili i samim završetkom ove sezone krenuti intenzivno pripremu sljedeće. Kada govorimo o tržištu Zapadne Evrope moramo najprije ostvariti dobar dio preduslova o kojima sam već govorio kako bismo mogli ozbiljno računati na goste sa tih destinacija. U slučaju kad nijeste kvalitetno dostupni, teško da vam svi mogući marketinški alati mogu previše pomoći. Ono što smatram izuzetnim potencijalom su i tržišta Amerike, Uzbekistana, Kine, ali i u tom slučaju je potrebna ozbiljna strategija i nije dovoljna samo želja da budemo prisutni. Ono što nama očigledno fali u planiranju jeste pravovremeno reagovanje, ali i nedostatak sagledavanja sopstvenog turističkog proizvoda jer smo očevici da se brojni činioci toga proizvoda ne ponašaju kao da su svjesni njegovog značaja - poručio je Jovović.