Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vesti
Knjiga za knjigom - 60 godina poslovanja izdavačkog preduzeća "Rad"
Sreda, 16.12.2009.
14:50
Komentari
Pre šezdeset godina Centralno veće sindikata Jugoslavije donelo je odluku da Novinsko izdavačko štamparsko preduzeće "Rad" (osnovano 1946 godine) razdvoji na tri njegova sastavna dela novinski, štamparski i izdavački sektor. Tako je 15. decembra 1949. godine osnovano Izdavačko preduzeće "Rad" i njen prvi direktor bio je dr Nikola Lalić, a glavni urednik Čeda Đurđević.
Rad objavljuje male broširane biblioteke sa aktuelnim problemima radničke klase. Urednici su bili književnici Duško Anđelković i Milovan Ristić. Od 1952 godine "Rad" postepeno dobija svoju izdavačku produkciju i postaje priznat u celoj SFRJ pa i šire. Ubrzo otvara dve knjižare u Beogradu, zatim u drugim gradovima Nišu, Požarevcu, Kruševcu, Pančevu, Budvi, Zadru, Slavonskom Brodu i Zagrebu.
Osim sindikalno političke publicistike (poznate biblioteke: "Jugoslovensko radnički pokret", "Radnički univerzitet", za četvrt veka postojanja u tiražu od 10 miliona primeraka, "Nesvrstanost i nesvrstani" itd.) pojavljuju se i dela namenjena tehničkim naukama. Posebno mesto u izdavanju imaju rečnici koji obrađuju tehničke inovacije. Izdavana je i muzička literatura (notne partiture sa tekstovima) sa kojom je "Rad" učestvovao na razvijanju kulturno-prosvetne delatnosti sindikalnih podružnica u radnim organizacijama.
Plodne godine "Radove" izdavačke delatnosti imala je i književnost jugoslovenska u visoko tiražnoj biblioteci "Jugoslovenski pisci" kasnije nazvanoj "Dom i škola", zatim "Svetski pisci", "Odabrana dela svetskih klasika", (Čehova, Dostojevskog, Tolstoja, Turgenjeva, Puškina, Jesenjina, Šekspira, Prevera itd.), "U časovima odmora", "Biografije poznatih" itd.
Najpopularnija "Radova" biblioteka je "Reč i misao" osnovana 1959 godine. Osnivač i prvi urednik bila je Dušanka Perović. Prva knjiga objavljena u biblioteci "Reč i misao" je "Kapetanova kći" Aleksandra Sergejevića Puškina. Imala je 8 izdanja do sada u ukupnom tiražu od 200.000 primeraka. Osnovana pre 50 godina biblioteka "Reč i misao" je bila prva džepna biblioteka u SFRJ koja je imala veliku popularnost čitalaca i kritičara u prošlom vremenu, a ima je i danas i svakako je redak izdavački jubilej. Urednici koji su sa uspehom uređivali biblioteku "Reč i misao" bili su književnici: Boško Bogetić, Dragan Lakićević i Jovica Aćin.
Posebno mesto u izdavačkoj delatnosti "Rada" imala je literatura namenjana najmlađim čitaocima i mladima i privukla je veliku pažnju čitalaca i kritičara sa bibliotekama: "Zmaj" (u kojoj su objavljivana najbolja klasična dela naše i svetske književnosti za mlade) i "Knjige za decu" (popularni "Poletarac" u četiri toma koji je bio jugoslovenski izdavački poduhvat). Urednik je bio Dragan Lakićević i popularna biblioteka "Alisa" sa dečijim klubom "Poletarac" (u kojoj su objavljivani dečiji pisci koji su i danas najčitaniji i koja je dobila sve nagrade za decu i mlade). Osnivač u urednik bila je Ljiljana Simić.
Biblioteke "Znakovi pored puta" čiji je osnivač i urednik bio Dragan Lakićević i "Ključevi" čiji je osnivač i urednik bio Jovica Aćin donele su osveženje našoj savremennoj književnosti. U ovim bibliotekama zastupljeni su bili mladi pisci koju su se prvi put pojavili sa svojim knjigama proze i poezije i osvajali sve nagrade (David Albahari, Radoslav Petković, Mihajlo Pantić, Dragan Velikić, Novica Tadić, Tanja Kragujević, Radmila Lazić, Ana Ristović itd.), a i danas su najčitaniji i najviše objavljuju svoja dela u našoj savremenoj književnosti.
Izuzetnu pažnju privukle su i visokotiražne biblioteke: "Svedočanstva" (istorijska i memoarska literatura u kojoj su objavljeni "Dokumenti" Vladimira Dedijera, "Napolju" Vilija Branta itd., koju je osnovao i uređivao Branislav Milošević. Popularne biblioteke bile su i "Rad", urednik je bila Vesna Aleksić i "Pečat" i "Dijalog" koje je osnovao u uređivao Ljubomir Kljakić.
U saradnji sa Kulturno-prosvetnom zajednicom Srbije osnovana je biblioteka Vukov sabor u kojoj su bila dela koja su izučavala Vukov jezik, doba i stvaralaštvo. Urednici su bili Branislav Milošević, Dragan Lakićević, Ljiljana Simić i Simon Simonović.
Popularne biblioteke "Balkan" i "Hiperion" osnovao je i uređivao Ivan Gađanski, a "Svetsku književnosti i XXI vek" uređivao je Simon Simonović.
Direktori "Rada" bili su: Miodrag Tripković, Slobodan Filipović, Milenko Kovačević, Branislav Milošević, Milovan Vlahović, Vesna Aleksić, Zoran Vučić i Simon Simonović.
Glavni urednici bili su: Čedomir Đurđević, Danilo Drobac, Milisav Mijušković, Miodrag Tripković, Dušan Papandopulos, Boško Bogetić, Branislav Milošević, Dragan Lakićević, Jovica Aćin, Ivan Gađanski i Novica Tadić.
Tehnički urednici bili su Zlata Jakovljević, Dragan Ćirković, Vasilije Zarić, Dušan Papandopulos, Ljubomir Samardžić, Dimitrije Ristić, Miodrag Milosavljević, Đuro Crnomarković, Dušan Vujić, Jarmila Abdalović, Milica Simojlović i Milan Miletić.
Urednici su bili Zvonimir Kulundžić, Dragan Bataveljić, Mihajlo Savkov, Kosta Hadžividojković, Miroslav Simić, Milivoje Ristić, Svetlana Borisavljević, Branka Đoković, Dragan Drobnjak, Vojih Stojanović, Vera Petrović, Nikola Lazarević, Milan Vučenović, Žarko Bulajić, Zagorka Pešić Golubović, Mirko Banjević, Slobodan Petković, Voja Čolanović, Zoran Gavrilović, Miodrag Tripković, Dušanka Perović, Branko Petričević, Dušan Papandopulos, Ljubinka Krešić, Stipe Radić, Zorica Ralević, Dragan Lakićević, Vesna Aleksić, Ljubomir Kljakić, Zoran Hamović, Jovica Aćin, Ljiljana Simić, Novica Tadić, Ivan Gađanski i Simon Simonović.
Na pripremi izdavanja tematskih toliko raznovrsnih dela učestvovao je i vrlo veliki broj "Radovih" spoljnih saradnika: naučnika, univerzitetskih profesora, književnika, publicista, novinara, slikara, ilustratora, dizajnera, književnih i stručnih prevodilaca kao i stručnih redaktora koji su u mnogome doprineli da kvalitet "Radovih" izdanja iz godine u godinu sadržajno, tematski i tehnički dostigne današnji nivo, a kuća "Rad" postane jedna od najpopularnijih u prošlom veku pa i danas u našoj zemlji i van nje.
