Poskupljenja beleže rekorde u Crnoj Gori - Inflacija pogubna za čitavo društvo, ne samo za privredu

Godišnja stopa inflacije u Crnoj Gori bilježi novi rekord i iznosi 16,8 odsto. Najveća poskupljenja su, naravno, osnovnih životnih potrepštine. Prema podacima Monstata, znatan rast cijena u proteklom mjesecu zabilježili su proizvodi u grupama mlijeko, sir i jaja, hljeb i žitarice, meso, ali i odjeća i obuća, kratkotrajna dobra za rutinsko održavanje domaćinstva, proizvodi za ličnu njegu…

Slična je situcija je i u zemljama Evropske unije. Eurostat je objavio da su potrošačke cijene porasle su 10,6 odsto za 12 mjeseci.

Osim što je u velikoj mjeri zavisna od dešavanja na svjetskoj ekonomskoj sceni, Crna Gora već dvije i po godine ima nestabilnu političku situaciju, a sve to odražava se na cjelokupno društvo.

Sagovornik Portala Analitika, ekonomski analitičar Vasilije Kostić, poručuje da u Crnoj Gori nemamo mnogo razloga za optimizam.

- Visoka inflacija pogubna je za čitavo društvo, a ne samo za privredu. U kombinaciji sa energetskim problemima ona može da kulminira u negativnom uticaju. Nadajmo se da do toga neće doći, iako nema mnogo prostora za optimizam - kaže Kostić.

Da bi ublažila posljedice krize, do kraja godine njemačka vlada će, recimo, iz budžeta za mjere pomoći izdvojiti 33,3 mlrd EUR. Oni će u okviru pomoći smanjiti mjesečnu kartu za prevoz, dio novca ići će za smanjenje naknada za energiju. I to su samo neke od mjera.

Šta bi u Crnoj Gori trebalo uraditi pitali smo našeg sagovornika.

- Odgovor na pitanje šta bi trebalo učiniti da se umanje negativne posljedice, zahtijevao bi čitav program mjera širokog obuhvata, što ovom prilikom nije moguće, pa ću se ograničiti samo na jedno. Trebalo bi da promijenimo sebe, a to je najmanje lak i jednostavan posao. Ekonomska situacija nije egzogena datost ona je prije svega imanentnost -svojstvo postupanja - ističe Kostić.

Nedavno je, predlogom rebalansa budžeta koji je utvrdila Vlada, predviđeno da će u državnoj kasi umjesto planiranih 271 mil EUR od akciza na gorivo, dobit iznositi 261 milion. Da se došlo do "limita" djeluje i nakon odluke Vlade da akcize umanji manje nego što je bilo pretposljednji put i to za 40%, umjesto 50 koliko je umanjenje iznosilo ranije.

- Ova činjenica jasno upućuje da se bližimo "granici fiskalnog kapaciteta" ove mjere, odnosno da je njen uticaj na manjak priliva u budžetu znatan, ali mi uprkos tome insistiramo na linearnom pristupu - svima jednako - kaže Kostić.

Sagovornik Portala Analitika ističe i da ova mjera ima rok trajanja, jer novca u budžetu ima sve manje.

- Što se tiče maloprodajne cijene ona će, razumljivo, za taj iznos biti manja, ali ne treba imati iluzija - ona neće trajati neograničeno, jer manjak prihoda u budžetu će biti relativno veći sa rastom cijena. S jedne strane i potreba za budžetskim prihodima će, procjenjujem biti veća, pa će to sve uticati na vrijeme trajanja ove odluke - pojašnjava Kostić.

Odluka Vlade Crne Gore, ali i kretanje cijena i potražnja energenata na svjetskom tržištu, odrazili su se na cijenu goriva u našoj državi.

- Naš sistem formiranja cijena energenata prati dešavanja na svjetskom tržištu, pa je logično očekivati da rast uzrokuje rast kod nas kao i obrnuto da pad cijena na svjetskom tržištu izaziva pad domaćih cijena - objašnjava Vasilije Kostić.

S obzirom na to da je Svjetska banka prognozirala pad cijena energije od 11% iduće godine, to će se, kako pojašnjava naš sagovornik, vjerovatno odraziti na ponudu energenata na tržištu.

- Pad cijena energenata bi bio indikator prevelike ponude u odnosu na tražnju. Drugo je pitanje da li će se taj pad i desiti i to baš u predviđenom procentu, u šta ja lično ne vjerujem, makar ne u tom procentu, bez obzira što se ta projekcija Svjetske banke zasniva na moguće nadolazećoj recesiji a time i manjoj tražnji odnosno, manjoj potrošnji - objašnjava Kostić.

Na sve to uticaće i odnos valuta na svjetskoj berzi.

- Osim toga, na formiranje naših cijena utiče i odnos dolara i eura, a on je vrlo neizvjestan i zavisi od, trenutno snažnih monetarnih politika Centralnih banaka SAD-a i EU, pa je ishod o smanjenju cijena prilično upitan. Prije bih rekao da će maloprodajne cijene energenata kod nas bilježiti relativno umjerene oscijacije na više i na niže - zaključuje Kostić.