Davanje aerodroma pod koncesiju ne znači bolju avio povezanost - Državni monopol ne treba prevoditi u privatni

Davanje aerodroma pod koncesiju ne znači bolju avio povezanost, ocijenio je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG) Vladan Drašković.

Poručio je da nije apriori protivnik koncesije, ali smatra da je potrebna detaljna analiza.

- Iz modela državnog upravljanja proističe veća prohodnost ka EU pristupnim fondovima u cilju razvoja infrastrukture, dok koncesiono upravljanje redukuje ovu šansu. Uz mogućnost finansiranja sopstvenog razvoja i upravljanje u skladu sa standardima profesije, smatram da državni monopol ne treba prevoditi u privatni - kazao je Drašković Pobjedi i naglasio da je većina aerodroma u Zapadnoj Evropi u većinskom državnom vlasništvu.

- Izvjesno je da mi zadugo nećemo imati alternativu povezanosti sa važnim turističkim tržištima, što moramo imati u vidu kad odlučujemo da li želimo da se odreknemo upravljačkih prava nad ACG - rekao je Drašković.

Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović saopštio je nedavno Pobjedi da ove godine treba riješiti da li ćemo aerodrome dati pod koncesiju, jer oni servisom ne odgovaraju broju turista koji dolaze.

- Ako odlučimo da aerodromi ostanu državni, moramo naći nekoliko stotina miliona da investiramo, a nijesam siguran da imamo taj novac - poručio je Đurović.

Nekadašnje Ministarstvo saobraćaja, na čijem čelu je bio Osman Nurković, je oktobra 2019. godine objavilo javni poziv za pretkvalifikaciju za dodjelu koncesije za aerodrome, na koji je stiglo sedam prijava, a prošle su četiri - južnokorejski Incheon International Airport, indijski GMR Airports, luksemburška Corporacion America Airports i francusko-turski konzorcijim ADP-TAV. GMR je u međuvremenu otpao, jer je francuski ADP kupio 49% njihovih akcija. Krajem oktobra 2021. godine sva tri ponuđača su predstavila planove vladi Zdravka Krivokapića.

Drašković je naveo da su ACG do polovine decembra prošle godine opslužili 1,9 miliona putnika i imali 33 mil EUR ukupnih prihoda.

- Podsjećam da se podsticaji na koje avio-kompanije stiču pravo obračunavaju na kraju godine, tako da će se nakon zimskih svođenja stanja vidjeti stvarna slika - naveo je Drašković i najavio operativnu dobit ACG iznad tri miliona eura.

Podsjetio je da su tokom ljetnje IATA sezone oba aerodroma imala po 30 aktivnih ruta, a tokom zimske podgorički aerodrom 18 (Atina, Barselona, Beograd, Beč, Berlin, Brisel, Budimpešta, Dortmund, Istanbul, Krakov, Ljubljana, London, Luksemburg, Mančester, Memingen, Milan, Rim, Zagreb), a tivatski dvije (Beograd i Istanbul). Najveće učešće u prometu imali su Air Montenegro, Air Serbia i Turkish Airlines, a po broju putnika Air Serbia, Air Montenegro, Wizz Air i Ryanair.

- Zadovoljni smo brojem cjelogodišnjih ruta i očekujemo da u narednoj godini postignemo još bolje rezultate - rekao je Drašković.

Naveo je da je prirodno da oprema i infrastruktura vremenom gube dio upotrebne vrijednosti, ali je ocijenio da su ACG, bez obzira na odsustvo značajnijih investicija u dužem periodu, očuvali sposobnost da odgovore trenutnim potrebama saobraćaja. Podsjetio je i da decenijama traju napori da se omoguće noćni letovi u Tivtu.

- Postoji niz izazova, a izdvajaju se razvoj navigacionih postupaka i infrastruktura aerodroma - rekao je Drašković i dodao da preliminarne projekcije upućuju na investicije od više miliona eura.

- Bilo bi neodgovorno inicirati ovu temu dok država ne odluči o modelu razvoja ACG. Vlasnička neodlučnost nosi svoje rizike. Ad hok ulaganje u opremu ili infrastrukturu može da se pokaže kao pogrešno potrošen novac, a umjesto nove vrijednosti i operativne nadgradnje dobije neprilagođen, neiskorišćen ili čak nekompatibilan tehnološki resurs - smatra Drašković.

Drašković navodi da redovno isplaćuju plate i izmiruju dug za doprinose po reprogramu.

- Broj zaposlenih je promjenljiv u zavisnosti od sezone, a trenutno je angažovano 789 ljudi na neodređeno, sa srednjom zaradom iznad prosjeka u državi - kazao je Drašković ne precizirajući kolika je prosječna plata, ni koliko imaju zaposlenih na određeno i sa ugovorima o djelu.

- Broj i struktura radne snage ide ruku pod ruku sa ostalim određenjima na temu kuda dalje sa ACG, pa bi upuštanje u sveobuhvatno restrukturiranje bilo besmisleno prije donošenja te odluke. Procjenjujem da bi se naišlo na velike otpore, nerealna očekivanja uz značajnu potrošnju vremena, a krajnji domet bi usljed ukupnih okolnosti bio ograničen - navodi Drašković, koji smatra da procjena adekvatnosti broja i strukture zaposlenih treba da uslijedi nakon detaljne analize, koju radi objektivnosti treba povjeriti ino-konsultantima.