Sarajevski aerodrom od maja počinje da radi 24 sata dnevno, gradiće hangar za velike avione

Alen Šćuric, zrakoplovni analitičar objavio je na regionalnom avio-portalu Zamaaero kolumnu o otvaranju novog terminala na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, navodeći šta je do sada napravljeno, koje će sve objekte novi terminal sadržavati ali i kakvi su daljni planovi aerodroma.

Navodi kako je za sada otvoren samo dio terminala odnosno veći dio prizemlja sa check in šalterima i zona preuzimanja prtljage, no kada se do juna otvori i sve ostalo biti će to izvanredan i vrhunski objekt.

Terminal B aerodroma Sarajevo je u posljednjoj fazi dovršetka. Građevinski radovi su obavljeni i sada se krenulo sa uređenjem prostora, ugostiteljskih i trgovačkih radnji, te ostalih objekata unutar terminala. Probijen je zid prema starom terminalu A te je sada prostor oba terminala jedinstven prostor. Koristi se veći dio prizemlje, svi check-in šalteri, koji su jedinstvena cjelina, te dolazni hol. Otvorena su i nova ulazna vrata iz parkirališta koja se normalno koriste. Nisu otvoreni lokalni na katovima.

Šćuric je naveo koji su planovi aerodroma za budućnost.

Aerodrom je dovršio sve radnje na uknjižbi 60.000 četvornih metara zemljišta u pravcu Republike Srpske, što mu je bilo egzistencijalno za dalje širenje, tj. za produžavanja uzletno-sletne staze. Aerodrom je dubinskim proučavanjem knjiga ustanovio da ovu zemlju posjeduje još od Olimpijade, no isto nikada nije uknjiženo, što je nova uprava sada napravila brzo i efikasno kada je isto otkrila. Aerodrom je očistio ovaj prostor i i sada će ga ogradit te će postat sastavni dio aerodroma. Kako je općina Ilidža izglasala javni interes za produženje uzletno-sletne staze prema istoku, dogovoreno je zatvaranje Ulice Vasilija Grdića koja sada ide uz istočni prag uzletno-sletne staze. Potpisani su sporazumi sa općinama Ilidža, Istočna Ilidža i Novi grad Sarajevo koji omogućuju dalje širenje Aerodroma. Realiziran je najveći otkup zemljišta na ovom prostoru.

Istim će aerodrom produžiti uzletno-sletnu stazu za najmanje 550 metara, tj. na najmanje 3.050 metara (sada ima 2.600 metara), a možda i malo više. Ovim će Sarajevo postati osmi aerodrom u regiji koji će imati uzletno-sletnu sazu za širokotrupne avione (uz Ljubljanu, Zagreb, Dubrovnik, Pulu, Beograd, Skopje i Prištinu). Na Sarajevo će time moći slijetati velika većina širokotrupnih aviona. U toku je izrada aerodinamičke studije za produženje uzletno-sletne staze.

Vlada FBiH i Kanton Sarajevo osigurali su proračunska sredstva za izgradnju nove četverotračne prometnice za dolazak na aerodrom (12. transverzala) koja će osjetno približiti aerodrom centru grada, smanjiti gužve i skratiti putovanje. Prometnica će ići od Stupske petlje do entitetske linije. Radovi će se raditi u dvije faze. Prva faza obuhvaća prometnicu od Stupske petlje do novog kružnog toga na Dobrinji, a druga faza će produžiti prometnicu do entitetske petlje. Ovaj projekt će financirati Vlada Federacije BiH i Kantona Sarajevo.

Aerodrom planira izgraditi hangar za avion veličine Boeing 737 ili A320 obitelji. Za tu nakanu već je eksproprijalizirano zemljište na lokaciji istočno od postojećeg hangara. Planira se da osim hangara za avion ovdje bude i novi prostor za vatrogasce, te nova garaža za aerodromsku mehanizaciju. Aerodrom pregovara i sa jednom kompanijom koja bi mogla parkirati svoje avione na Sarajevu (to nije ova kompanija koje će otvoriti bazu), te ovdje vršiti održavanje svojih aviona, a mogla bi imati i nešto charter letova iz Sarajeva.

Aerodrom će vrlo skoro krenuti u izgradnju solarne elektrane jačine 800 kW. Ovime će Sarajevo uz Ljubljanu i Beograd jedini imati solarnu elektranu koje će bitno smanjiti troškove aerodroma za električnom energijom.

Sarajevo je svim ovim promjenama iz malog aerodromčića istinski postalo respektabilan aerodrom svjetske klase, u samom vrhu regije, naveo je Šćuric.

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.