Umrežavanjem i saradnjom do snažnijeg razvoja regiona - Povoljan poslovni ambijent i sigurnost ključni za zadržavanje postojećih i dolazak novih investitora

Region Zapadnog Balkana nije iskoristio sve svoje šanse za ekonomski i privredni razvoj. Naše zemlje su male i nisu dovoljno jake da se bore sa konkurencijom na globalnom tržištu. Zato je ključ u regionalnoj saradnji i udruživanju. Takođe, moramo stvoriti poslovni ambijent kojim ćemo zadržati postojeće i privući nove investitore, ali i one ljude koji će svojim ulaskom na tržište našim državama donijeti dodatnu vrijednost.

Ovo su samo neki od zaključaka panela "Regionalna poslovna scena: Kuda plovi ovaj brod" u okviru druge regionalne konferencije "Žene od uticaja: Na sceni" koja je održana u Herceg Novom.

Predsjednica Privredne komore Crne Gore (PKCG) Nina Drakić kazala je da, iako su zemlje Zapadnog Balkana usmjerene jedne na druge, nisu iskoristile sve šanse za privredni razvoj.

- Podaci nam pokazuju da na prostoru Zapadnog Balkana imamo još puno potencijala za međusobnu saradnju, što je svakako preduslov za ekonomski razvoj. Zemlje regiona nisu dovoljno jake da se bore sa konkurencijom na globalnom tržištu, tako da se kroz saradnju i udruživanje taj potencijal može mnogo bolje iskoristiti - navela je Drakić.

Prema njenim riječima, Crna Gora je možda jedna od zemalja Zapadnog Balkana koja je najviše zavisna od regiona u smislu spoljnotrgovinske razmjene, koja iznosi oko 30%. U drugim zemljama taj procenat je nešto manji.

- Dakle, prostor za saradnju postoji. Privredna komora Crne Gore ima odličnu saradnju sa ostalim komorama u regionu, a zajedno kroz bilateralnu saradnju i naše regionalne inicijative upravo radimo na tome da bolje povezujemo region i da ga promovišemo kao zajedičku investicionu destinaciju. Jedan od tih projekata je i pokretanje Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana - kazala je.

Ukazala je da ogroman potencijal za saradnju postoji i dalje i to kroz dva segmenta.

- Prvi je stvaranje infrastrukturnih preduslova, odnosno bolje infrastrukturno povezivanje regiona. Drugi segment je poslovni ambijent, odnosno oni podsticaji koje svaka zemlja regiona treba da kreira kako bismo privukli investitore da dođu i posluju ovdje - navela je predsjednica Privredne komore.

Neizostavan faktor za to je politička podrška, odnosno saglasje na političkom nivou.

- Upravo su političari ti koji na kraju donose odluke, odnosno kreiraju ono što su uslovi za obavljanje biznisa. Što se tiče provredne i ekonomske saradnje, tu ne postoji zadrška, kapital uvijek nađe put. Pitanje je koliko tom kretanju kapitala u regionu otežava put ono što su političke odluke i neke neriješene situacije pojedinih zemalja regiona – dodala je.

Prema njenim riječima, u Crnoj Gori, ali i ostalim zemljama regiona i dalje se više primata daje politici, nego struci i privrednicima.

- Moramo svi mi raditi na tome da se gradi bolja pozicija za privredu i ne smijemo praviti protivnike između privrede i politike. Donosioci odluka moraju da shvate da su upravo privrednici ti koji donose neku dodatnu vrijednost, a da je država tu da bi uspostavila pravila igre, koja će privrednicima omogućiti da rade svoj posao. Moraju shvatiti da su tu kako bi bili servis građanima i privredi, a ne neko ko je bogom dan da bude na tim pozicijama. To su stvari na kojima moramo dugoročno raditi i ne mogu se promijeniti preko noći - kazala je predsjendica PKCG.

Na važnost uspostavljanja sigurnog političkog ambijenta ukazala je i Svetlana Vuksanović, izvršna direktorica Philip Morris Montenegro i predsjednica Upravnog odbora Američke privredne komore (AmCham) u Crnoj Gori.

- Mi smo nedavno predstavili izvještaj za 2021. i 2022. godinu koji je pokazao da se poslovni ambijent u Crnoj Gori pogoršao u ovom periodu. To je ocijenilo 90% članskva Američke privredne komore, a kao glavni razlog vide političku situaciju. Dakle, politička nestabilnost, iz koje dalje proizilazi ekonomska nesigurnost. Izvještaj smo predstavili i Vladi i nadamo se da će usvojiti i uvažiti naše poruke i preporuke.

Na pitanje kako možemo popraviti situaciju i koliko zavisi od nas, a koliko od donosioca odluka, Vuksanović je kazala da biznis ne može da čeka.

- Situacija je takva da zadovoljstvo, odnosno nezadovoljstvo postojećih investitora šalje poruku potencijalnim investitorima i tu vidim opasnost da možemo postati neatraktivni, jer biznis traži stabilnost i sigurnost prije svega. Jako je važno da mi kao predstavnici privrede i politički donosioci odluka međusobno više komuniciramo, treba da radimo kao partneri, a ne suprotstavljene strane. Sigurna sam da je ključ u komunikaciji i da bi i one teške odluke koje treba da se donesu bile lakše prihvaćene s naše strane ukoliko bi postajala bolja interakcija između privrednika i države - dodala je.

Jedan od osnovnih preduslova za razvoj povoljnog poslovnog ambijenta vidi u uspostavljanju vladavine prava, ali i jednakih pravila za sve.

- Mi u Crnoj Gori imamo relativno dobru regalutivu, ne bismo bili lider u evropskim integracijama da nismo usaglasili standarde sa pravilima i zahtjevima Evropske komisije. Dakle, imamo zakone, ali i njihovu selektivnu primjenu, što je jedan od velikih izazova. Mi se, kao predstavnici privrede trudimo da se naš glas čuje. Naše iskustvo koje nije malo, ekspertize međunarodnih kompanija u kojima poslujemo i koje nije malo mogu da nam daju inpute kako bi se kasnije aktiviralo zakonodavstvo da se privuku mladi koji žele da rade u Crnoj Gori, ali i da se vrate oni koji su otišli - kazala je Vuksanović.

Nakon kovida rodila se nova mogućnost i šansa koju je Crna Gora djelimično iskoristila kroz IT sektor, s obzirom na mogućnost rada sa bilo kojeg geografskog lokaliteta.

- Međutim, ti biznisi su jako pokretljivi. Crna Gora je puna potencijala i možemo privući ljude ovdje, ali ako se ne potrudimo da ih zadržimo i ako ne kreiramo politike koje će zaista biti stimulativne za zadržavanje i privlačenje investicija, vrlo lako će se naći još neka lijepa Crna Gora u okruženju - zaključila je Vuksanović.

Privrednog i ekonomskog razvoja danas nema bez digitalne komunikacije i digitalne pismenosti. Izvršni direktor ICT Cortexa Tarik Zaimović smatra da je digitalna pismenost osnov svega, ukoliko želimo kvalitet života kakav bi trebalo da imamo.

- Svaka ozbiljna i razvijena zemlja ima osnovu u nauci i tehnološkom razvoju. PISA test koji smo radili pokazao je da smo mi na samom dnu ljestvice kada su evropske zemlje u pitanju. To ukazuje na to kakva su nam naučna i funkcionalna znanja, a te dvije vještine su osnov digitalne pismenosti. Najveći problem je u tome što je cijeli naš obrazovni sistem, od predškolskog, preko osnovnog, srednjeg i fakultetskog obrazovanja zasnovan na repetitivnim znanjima. Problem je u tome što ne gradimo "problem solvere", ne razvijamo ona funkcionalna znanja koja primjenjujemo na poslu i u praksi - kazao je Zaimović.

Prema njegovim riječima, obrazovni sistem od početka do kraja treba da se bavi razvojem tog funkcionalnog zanja.

- Kao proizvod dobićemo ljude koji znaju da rješavaju određene probleme, jer država je razvijena onoliko koliko ima takvih ljudi u svakoj niši. Mi u zemlji imamo puno potencijala i talenata koje svojim obrazovnim sistemom ubijamo i od njih pravimo prosjek. Malo ko će to izgovoriti naglas, ali postali smo zemlja mediokriteta. Iako to svi izbjegavaju, o tome treba da se priča, jer u suprotnom nećemo početi da radimo na tome, stvari se neće mijenjati i nastavićemo po starom. Dakle, potrebni su nam ljudi sposobni da rješavaju probleme, fale nam pravi lideri koja moramo najprije da nađemo, a onda i da ih školujemo - istakao je.

Zaimović smatra da, iako na političarima jeste najveća odgovornost jer su donosioci odluka, ne možemo samo u njima tražiti krivicu za sve.

- Imamo probleme i u drugim oblastima - nauci, NVO sektoru, privredi. Imamo sistemski problem koji je, istina, rezultat političkog djelovanja, ali treba zajedno da ga rješavamo. Treba da se udružujemo i prevaziđemo sujetu i ljubomoru. ICT Cortex je pravi primjer kako se sujeta stavlja po strani i kako konkurencija zajedničkim nastupom i aktivnostima stvara neku dodatnu vrijednost. To je primjer kako privreda može da promijeni stvari ako hoće. Moram napomenuti da imamo i veoma mnogo intelektualaca koji ćute i neće da pričaju o ovim stvarima. Ako imamo sistemski problem s jedne, te intelektualce koji o tome neće da pričaju s druge strane, tu onda nema sreće - kazao je Zaimović.

Crna Gora je, dodaje, mala zemlja, ali upravo tu leži naša prednost.

- Možemo brzo da se krećemo, mijenjamo stvari i brzo da napravimo rezultate. Treba nam nekoliko jakih i sposobnih lidera, malo pameti, rada i sreće i te stvari mogu da se riješe. Prije svega, treba da radimo na "mindsetu", da promijenimo način razmišljanja. Moramo pronaći edukatore koji će nam promijeniti način razmišljanja na sistemskom niovu. Takvi ljudi su nam potrebni kako bi reformisali najprije naš obrazovni sistem, kako bismo kroz školovanje stvarali ljude koji imaju funkcionalna znanja.

Na taj način, smatra Zaimović, kroz 10 godina mođemo tranformisati zemlju.

- Ne treba tu puno - nekoliko pametnih ljudi, dobra tehnologija koja stoji iza toga i neki simboličan budžet koji će to da isprati. Mi kao mala zemlja nemamo puno stručnjaka, Bog nam je dao dobru zemlju, ekstremno bogatu u svakom smisli. Mi treba da nađemo način da tu vrijednost koju imamo valorizujemo tako što ćemo dovesti pametne ljude, kao što su to uradile Estonija ili Luksemburg - smatra Zaimović.

Govoreći o tome na koji način naš region možemo učiniti privlačnijim za predstavnike svjetskog biznisa i privući ih da ulažu ovdje, on smatra da su dvije zlatne riječi ambijent i sigurnost.

- Mi imamo situaciju da su neke naše IT kompanije, koje poizvoda 200 miliona godišnje, zbog toga što je ambijent takakv kakav jeste, otišle u bolje zemlje. Sada želimo i da oporezujemo najbolje kompanije. Umjesto da im pružimo nove mogućnosti i stvorimo im povoljan ambijent, mi ih tjeramo odavde. Opet se vraćamo na to da smo zemlja mediokriteta. Ponavljam, mi o ovome moramo da pričamo, ta komunukacija je prvi korak. Kada budemo imali ljude koji razmišljaju na način da žele da privlače najbolje ljude u zemlju, jer oni prave najveću vrijednost, onda će ta vrijednost početi da se širi i razvoj tada ide sam od sebe. Mislim da je to ključ, ali da biste vi to uradili morate stvoriti dobar ambijent i sigurnost. Mi sada, nažalost, nemamo ni jedno ni drugo - zaključio je Zaimović.

Kao snažan resurs novog zapošljavanja jednu od razvojnih šansi, Vlada i Privredna komora Srbije (PKS) prepoznali su žensko preduzetništvo. Zato su, kako je kazala Branislava Simanić iz Privredne komore, kroz radne grupe za izradu Strategije za razvoj malih i srednjih preduzeća, preduzetništva i konkurentnosti za period do 2030. godine, kao jedan od zadataka dobili upravo dodatno ekonomsko osnaživanje žena i mladih.

- Prije nekih pet godina mi smo u Privrednoj komori osnovali sektor za žensko preduzetništvo i u tom momentu glavni pitanje bilo je šta ćemo konkretno uraditi kako bismo ekonomski osnažili te žene. Bilo je veoma važno to što je Privredna komora kao glas preduzetnika imala izuzetnu komunikaciju sa donosiocima odluka - kazala je Simanić.

Kako je navela, pokrenuli su niz inicijativa za konkretno ekonomsko osnaživanje žena.

- To su prije svega nefinansijske i finansijske mjere podrške. Prije tri godine pokrenuli smo prvi put programe za ekonomsko osnaživanje žena gdje one mogu da ostvare grantove za bespovratna sredstva do 35%. Ove i naredne godine sve žene koje budu konkurisale preko Fonda za razvoj mogu da dobiju 50% bespovratnih sredstava za nabavku opreme, osnivanje preduzeća, pokretanje posla... To su one konkretne mjere koje njima veoma znače.

Pored tih ekonomskih, kazala je Simanić, rade i na neekonomskim i nefinansijskim mjerama podrške.

- Podstičemo žene da budu digitalno psimene. Digitalizacija je nešto što je veoma značajno, pa i sama Privredna komora digitalizuje svoje poslovne procese, imamo čitav niz usluga koje su digitalne. Na taj način mi uvlačimo i mala preduzeća i preduzetnike da digitalizuju svoja preduzeća i poslovne procese i usluge, ali takođe, podstičemo ih da budu inovativni, jer samo na taj način njihovi poslovi mogu biti konkurentni i održivi na duži rok - navela je.

Takođe, u PKS rade i na edukaciji žena i mladih preduzetnika.

- Tržište se jako brzo mijenja i morate pratiti te promjene i biti sposobni da im se što brže prilagođavate. Za sve to su vam potrebna zananja i vještine, tako da intezivno organizujemo čitav niz besplatnih edukacija i radionica kontinuriano tokom čitave godine - kazala je Simanić.

Prema njenim riječima, podstiču preduzetnice i da međusobno sarađuju i umrežavaju se, kako u Srbiji, tako i regionalno.

- Pojedinačno smo jako mala tržišta, ali ako se regionalno budemo povezali, možemo da stvorimo dodatnu vrijednost i unaprijedimo sve te biznise, kako regionalno, tako i pojedinačno. Početkom juna imaćemo susret preduzetnica Srbije i Crne Gore i to je jedna konkretna regionalna inicijativa preko koje želimo da se čuje njihov glas, da ih umrežimo i da organizujemo niz B2B sastanaka. Želimo da vidimo na koji način mogu međusobno da sarađuju, ali i da čujemo koje su to prepreke koje imaju a na kojima bi trebalo da radimo u narednom periodu, kako bismo mogli da prenesemo poruke svojim vladama, kako bi se one na najbolji i najbrži mogući način riješile - dodala je predstavnica PKS.

Kada je riječ o osnaživanju žena u Crnoj Gori, prošle godine usvojena je druga Strategija o razvoju ženskog preduzetništva u čijoj izradi je učestvovala i PKCG. Upravo je ovaj dokument ono što predstavlja osnov za dalji razvoj, kazala je predsjendnica Komore Nina Drakić.

- Rezultati istraživanja koje je uradila inicijativa Top Business Montenegro pokazali su da je povećan broj kompanija u kojima su žene vlasnice ili u kojima one upravljaju biznisom. Tako je 2015. godine taj procenat iznosio 9 ili 10%, a sada je na nivou od 23 do 24%. Analize su pokazale i da su rezultati kompanija u kojima su vlasnice žene i koje vode žene mnogo bolje u smislu da gro tih kompanija ostvaruje dobit i pozitivne finansijske rezultate, manje su zadužene - kazala je.

Ono što PKCG dalje može da uradi je participiranje u ovakvim radnim grupama koje kreiraju politike, iniciranje svih onih drugih preduslova koji bi trebalo da se stvore da bi se ženski potencijal, odnosno ženski biznis još brže razvijao. Danas postoje razna tijela kao što je Samit za konkurentnost, radi se na rodno odgovornom budžetiranju, na uvođenju standarda ženskog preduzetništa, te kreiranju finnasijskih podsticaja, odnosno lakšeg pristupa finansijama za žene u biznisu.

- Danas imamo programo programe koje razvija Investiciono-razvojni fond, ali i programe podrške za razvoj ženskog preduzetništva u više od 10 lokalnih samouprava. To svakako nije dovoljno, pa i dalje postoji prostor za unapređenje. Ono na čemu insistiramo jeste i uspostavljanje kreditno garantnog fonda ili nekih drugih finansijskih mehanizama koji će pomoći ženama da lakše dođu do sredstava, jer poznato je da žene u Crnoj Gori nisu u dovoljnoj mjeri vlasnice nekretnina i zemljišta, što im može biti podsticaj ili kolateral da se finansijski zaduže ukoliko žele da pokrenu određeni biznis.

Drakić navodi da interesovanje žena za sve ove podsticaje raste, ali da, pored ovih finansijskih uslova, sistem ženama mora da stvori podršku sa aspekta pomoći da bi se lakše odlučile da pokrenu biznis i uspješno ga razvijaju.

Amina Karić, potpredsjednica operacija u kompaniji Authority Partners, predsjednica UO Bit Alijanse i predsjednica UO Američke privredne komore (AmCham) BiH smatra da na ovim prostorima nismo u dovoljnoj mjeri iskoristili dva potencijala - mentalitetsku sličnost i činjenicu da govorimo istim jezikom.

- Nažalost, mit koji živimo mi na Zapadnom Balkanu veoma je negativan. Naš cilj treba da bude da najprije u svojim porodicama odaberemo kakav narativ ćemo da živimo i promjene krenemo od samih sebe, ali onda da ih širimo dalje. Ovo je jedan od načina da se mijenjamo i vjerujem da je promjena u svakom od nas - kazala je.

I ona je stava da ne možemo ta sve kriviti političare.

- Mi smo, nažalost, njihovi taoci. Ali moramo shvatiti da mi vladamo ovim zemljama, mi donosimo pare na sto, zato treba da preuzmemo odgovornost koja nam pripada, a ne da se povlačimo i govorimo neko će drugi. Kod nas svako može da kaže i uradi bilo šta i da pobjegne. To više ne može tako, mora se preuzimati odgovornost - navela je Karić.

Kada je riječ o promjenama, smatra da je ključ u obrazovanju.

- Moramo podići sistem obrazovanje na jedan veći nivo. Mi smo u Bosni i Hercegovini uveli informatiku od prvog razreda osnovne škole, imamo besplatne kurseve, radimo na promociji IT sektora. Mi smo male zemlje, sa malim brojem stanovnika, ono što treba da napravimo je da nam bude dobro u zemljama u kojima živimo, jer smo mi njhovi vlasnici i treba da pritiskamo donosioce odluka da donose one odluke koje su dobre za našu djecu. Moramo prestati da se bavimo srednjim vijekom i okrenuti se budućnosti - kazala je Amina Karić.

Kada je riječ o ekonomskom osnaživanju žena, Karić kaže da je i u BiH sve više njih koje se angažuju na poslovima za koje ranije nisu ni pomišljale da mogu da rade.

- U našoj kompaniji u BiH trenutno imamo 40% žena, a globalno 33%. To je za IT industriju veoma dobro. U zemlji imamo puno žena koje vode veoma važne inicijative. Vratiću se na značaj obrazovanja. Veoma je važno kakve žene odgajamo, najprije u porodici, pa onda i dalje. Obrazovanje rezultira i promjenom svijesti, a to onda dalje i drugim promjenama koje se dešavaju - navela je.