Voli i Goranović planiraju razvoj domaćih brendova i smanjenje uvoza mesa, ruska votka Beluga iz CG ide u svet - Retrospektiva 2023, investicije u oblasti poljoprivrede

Crna Gora ima potencijal da postane važan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u regionu i šire, kazao je nedavno ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimir Joković, na sajmu AgroBelgrade 2024 u Beogradu.

Međutim, podaci Monstata pokazuju da smo daleko od toga, te da smo, uprkos tim ogromnim potencijalima, u prvih 10 mjeseci prošle godine na uvoz hrane potrošili 622,57 mil EUR. To je 20% više u odnosu na isti period 2022. Za isto vrijeme, izvoz hrane iznosio je oko 36,71 mil EUR i u odnosu na godinu ranije porastao je 10%.

Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da je rast uvoza hrane dominantno posljedica rasta broja stanovnika zbog dolaska i boravka stranaca, a u manjem dijelu uticaja inflacije. S druge strane, naveo je, zabrinjava slab porast izvoza hrane.

- Smatram da je na porast izvoza hrane uticala inflacija, jer sigurno nije u realnom iskazu izvoz hrane porastao u tom procentu - kazao je Drecun komentarišući za Pobjdedu podatke spoljnotrgovinske razmjene za devet mjeseci prošle godine.

Mišljenja je da treba uraditi reformu strategije ekonomskog razvoja Crne Gore, u prvom redu zbog supstitucije uvoza što bi, kako kaže, moglo ubrzo da da rezultate, s obzirom da bi narednih godina vrijednost uvezene hrane na godišnjem nivou mogla dostići milijardu eura. Ponovio je da Crna Gora ima značajne potencijale kada je poljoprivreda u pitanju, navodeći da očekuje od vlade da se više posveti realnom sektoru.

- U prvom redu treba posvetiti pažnju poljoprivredi, koja može da bude nosilac razvoja i može da otvori nova radna mjesta i smanji spoljnotrgovinski deficit kroz supstituciju uvoza. Uz adekvatnu strategiju razvoja poljoprivrede, za jedan čisti mandat vlade mogli bismo za milijardu i po do dvije povećati BDP u apsolutnom iznosu - kazao je Drecun.

Smatra i da treba animirati investitore da ulažu u sektor poljoprivrede, te da Crna Gora, samo na proizvodnji mesa, uzgojem milion grla goveda mogla da za šest do osam godina podigne BDP za dvije i po milijarde eura. Potencijal vidi i u proizvodnju organske hrane.

A koliko je Crna Gora daleko od tih brojki? Poprilično, rekli bismo, s obzirom na konstantan rast uvoza, ali i na to da velike investicije u ovom sektoru i dalje izostaju.

Ipak, ne možemo reći da ih nije bilo, pa vam predstavljamo listu projekata u oblasti poljoprivrede koji su privukli najveću pažnju naših čitalaca.

Kompanija Voli postala je vlasnik farme za uzgoj svinja u Spužu, kazao je predsjednik Odbora direktora i vlasnik kompanije Dragan Bokan. Prema njegovim riječima, u ovu investiciju ušli su sa mesnom industrijom Goranović, a cilj je proizvodnja domaćih brendova visokog kvaliteta.

- Siguran sam da ćemo uskoro imati domaći proizvod - najavio je.

Bokan je ovu investiciu najavio 2022. godine, ističući da im je cilj da smanje uvoz mesa za 60%.

Voli je već vlasnik poljoprivrednog imanja u Šasu od 70.000 kvadrata, što ga čini najvećim domaćim poljoprivrednim proizvođačem.

Vlasnik brenda Beluga Aleksandar Mečetin kupio je 2022. godine dio nikšićke kompanije Neksan, a tada je najavljeno da će pogoni u Nikšiću proizvoditi jaka pića, votku, džin, liker i rum. Fabrika je otvorena u aprilu prošle godine, a kako je tada saopšteno, Crna Gora će postati baza jednog od najprestižnijih i najprepoznatljivijih brendova pića na svijetu, Beluga Noble vodke.

Noblewood grupa je u Nikšiću već zaposlila više od 200 radnika u proizvodnji, administraciji i logistici, dok kancelarija za marketing i prodaju u Tivtu broji 50 zaposlenih. Do 2025. godine planiran je rast ukupnog broja zaposlenih na 400, a za zaposlene su u planu i različiti programi stručnog usavršavanja i obrazovanja.

Pprema ranijim najavama plan je da fabrika pakuje oko 30 miliona boca godišnje. Sama investicija vrijedna je oko 25 mil EUR, a očekivana godišnja vrijednost izvoza je 500 mil EUR.

Tokom prošle godine najavljena je izgradnja poslovnog kompleksa sa fabrikom za preradu i pakovanje maslinovog ulja. Vrijednost investicije je cca 2 mil USD.

Kako je saopšteno iz Opštine Ulcinj, iza ove investicije stoji porodica Hajdari koja posjeduje više od 3.000 stabala maslina u Anamalskom području. U okviru kompleksa biće izgrađeni i prateći objekti za razvoj seoskog turizma.

U planu je još jedna investicija kada je riječ o maslinarstvu. Naime, podgorička kompanija Čelebić agrar planira izgradnju pogona za skladištenje i preradu poljoprivrednih proizvoda, tačnije maslina u naselju Vranovići u Kotoru. Uz pogon je planiran i objekat za smještaj radnika.

Površina lokacija na kojoj je planirana izgradnja pogona je 1.130.779 m². Zemljište se nalazi u sklopu postojećeg maslinjaka koji je formiran na strmim padinama brda, iznad planirane buduće fabrike.

Pogon za preradu maslina imaće prizemlje sa galerijom na jednom dijelu hale. Fabrika će imati sadržaje kao što su prostorija za prijem i privremeno skladište za ubrane masline, proizvodni pogon - linija za dobijanje maslinovog ulja, prostor za čuvanje maslinovog ulja u inox sudovima, prostorija za prijem i pranje flaša, flaširanje i pakovanje gotovog proizvoda, magacin gotovog proizvoda - ulja.

Imaće i prodajni prostor koji će biti namijenjen kako za prodaju, tako i za degustaciju gotovih proizvoda.

Još jedan projekat najavljen je prošle godine - otvaranje Kuće crnogorskih proizvoda. Kako je navedeno studiji koju je uradila firma E3 Consulting, a koju su pokrenuli Ministartsvo ekonomskog razvoja i UNDP, Crna Gora mora više raditi na brendiranju i promociji domaćih proizvoda, a jedan od načina je i razvoj koncepta Kuće crnogorskih proizvoda.

Prvi objekat najvjerovatnije će biti otvoren u Podgorici, a ostavljena je mogućnost i da se tokom ljetnje i zimske turističke sezone otvore pop-up objekati u razvijenim turističkim mjestima. Kao top pet proizvoda koji predstavljaju Crnu Goru izdvojili su se vino, pršuta, sir, rakija, masline i maslinovo ulje.

Objekti bi imali trgovinsko-uslužnu, ali i promotivnu funkciju, kako bi se omogućila bolja vidljivost i bolji plasman crnogorskih proizvoda. Na ovaj način dao bi se doprinos boljem plasmanu domaćih proizvoda, prije svega malih poljoprivrednih proizvođača, ali i boljoj promociji Crne Gore.Objekti bi imali trgovinsko-uslužnu, ali i promotivnu funkciju, kako bi se omogućila bolja vidljivost i bolji plasman crnogorskih proizvoda. Na ovaj način dao bi se doprinos boljem plasmanu domaćih proizvoda, prije svega malih poljoprivrednih proizvođača, ali i boljoj promociji Crne Gore.