Početna

Vesti

Digitalna (r)evolucija regionalnih medija - Ništa nije kao pre deset godina

Izvor: eKapija

Utorak, 18.06.2024.

15:37

Komentari

Podeli

Nikola Marković, Boris Raonić, Ivana Androić, Milijana Kos, Nada Veletić, Tahir Žustra (Foto: Senka Trivić)

Pojava interneta uticala je ne samo na načine rada medija, istovremeno olakšavajući brojne procece, već je promijenila i načine razmišljanja novinara ali i samih medija. I mi živimo i stvaramo u medijima, koji tek počinju, pogotovo u našem regionu, da sebe traže i pronalaze u toj novoj sferi, istakao je u uvodnom izlaganju Nikola Marković, direktor TV Nikšić, moderator prvog panela pod nazivom "Mediji i digitalno doba" kojim je počeo radni dio medijskog samita održanog ovog vikenda u Trebinju.

Na prvom međunarodnom festivalu posvećenom medijima i digitalnom dobu "Trebinje media Fest" učestovalo je oko 50 novinara i urednika iz regiona, a posebno se polemisalo o izazovima, problemima ali i prednostima koje tehnološka revolucija donosi, kao i razvoju medija i o njihovoj digitalnoj transformaciji.

- Procjena je da će kroz šest, sedam godina radiodifuzija nestati, već je danas u Crnoj Gori 97% domaćinstava na kablu, a i kabl će vrlo brzo nestati, i ide se direktno na internet. Veliki svjetski događaji, sportska prvenstva će ići direktno preko interneta, neće više ići preko satelita. Moj otac je rođen u Kraljevini, živio je u sedam država i on je danas na smartfonu. Jedno istraživanje rađeno na nivou Zajednica javnih servisa u Evropi kaže da je generacija 16-24 godine 97% na Metinim platformama (Facebook, Instagram...), na YouTube 83% - istakao je Boris Raonić, generalni direktor RTCG i dodao da niko od nas posao za deset godina neće raditi na način kao danas, čak, kaže, veliko je pitanje da li će mediji koji sada postoje ostati u istom obliku.

- Strategija BBC-ija je da do 2030. pređe na onlajn, finski javni servis je već definisan kao pružalac internet usluga, dakle revolucija se dešava. Na žalost, mi ni onu prvu revoluciju nismo sproveli u praksi. Digitalizacija se desila još prije 12 godina, a kod nas se još priča kako da uđemo u digitalizaciju - istakao je Raonić.

- Dakle u toku je upotreba automatizovanih procesa, sajber prostora, radnih platformi u formi koji postoje. I ono što se upravo dešava, ili će se desiti za par godina, jeste personalizacija. To je proces međuzavisnosti čovjeka i mašine, kompjutera, korištenja čovjekove i vještačke inteligencije. Linearne televizije već danas imaju slabu produkciju, u Evropi odnos linearne i onlajn TV je pola pola. Za sportska prava tu su već konkurenti Yahoo i ostal globalni igrači, provajderi, brojna udruženja će praviti svoje platforme. FIFA, UEFA razmišljaju da prave svoju platformu i da putem njih plasiraju sadržaj publici - kaže Raonić ističući da kada su u pitanju regionalni mediji, stvari se moraju radikalno promijeniti.

Dodaje da je na nivou EU 96% stanovništva na smartfonima, 73% su na PC-iju i laptopima, smart TV su preuzeli primat u odnosu na tablete u zadnje dvije-tri godine.

- U svijetu i Evropu se sada polemiše oko toga kako da se reguliše sadržaj čiji je tvorac vještačka inteligencija u programu, da se jasno naznači, koje tehnologije se koriste i na koji način. Veliko je pitanje način na koji će se ti sadržaji plasirati, kao i poslovi koje će zamijeniti. Mene je strah da je region već pregažen.

Posebno se osvrno na izostanak podrške javnih intitucija i regulatornih tijela u procesu digitalne transformacije medija. Nužna je, rečeno je, adekvatna legislativa i pravni okvir za uvođenje digitalnih alata i njihovo korištenje.

Nadovezujući se na izlaganje Raonića, Ivana Androić sa TV Libertas iz Dubrovnika kaže da cijela stvar sa legislativom i sa ulaskom u EU itekako utiče na njihov rad.

- Ja dolazim iz komercijalnog medija, čiji je položaj nešto nezavidniji od javnih servisa u EU, jer sredstva ne dolaze po pravilu. Znači mi za sve trebamo projekat, drugi izazov je manufaktura, jer se sve svodi na "one man" posao. Ja, kao urednica, moram imati oko za montažu, moram znati prepoznati informaciju koja se još uvijek nije izgubila.

Ona ističe da im je posebno veliki problem sa kadrovima, i njihovim prilagođavanjem na digitalno doba.

- Svijest ljudi se ne mijenja, to pokazuje i ponašanje ljudi na digitalnim platformama. Zašto mi imamo svakakav sadržaj, a npr. jedna Skandinavija nema. Zato što su oni evoluirali, a mi nismo. U tome je kvaka, mi smo u digitalnom dobu ne mijenjajući kadar, znanje i struku dozvolili svima da kažu sve, što je još gore po javno mijenje - navodi Androić.

(Foto: Senka Trivić)

Vještačka inteligencija u ulozi novinara

Urednik informativnog programa ATV Milijana Kos istakla je da su oni najbolji primjer koji može da pokaže koliko društvene mreže mogu da naprave problem ukoliko se nepravilno koriste ili koriste u mjeri u kojoj to nije dobro.

- Mi smo pod sankcijama SAD treću godinu. Bili smo prisutni na svim društvenim mrežama, ovim sankcijama smo praktično izbrisani. Mi ne postojimo onlajn praktično od januara 2022. Ja lično ne volim trend koji dolazi, tradicionalni sam novinar. Međutim, trendovi se moraju pratiti, i mi smo ih pratili, bježala sam od toga do momenta dok se nisu desile sankcije. Onda sam uvidjela koliki je njihov značaj. Nije bitno šta nam pruža EU ili zapad, bitno je šta mi uzimamo od toga i u kojoj mjeri - poručila je Kos.

Istakla je jedan slučaj iz prakse, kada je prepoznala nekoliko tekstova svojih novinara, koji nisu tekstovi novinara, to nije bilo pisanje priče, kaže, nego je informaciju novinar provukao kroz AI.

- Gdje god se ona kasnije plasirala to je loše. Mislim da svi zajednom moramo da radimo na tome da razlučimo dobro od lošeg šta nam se na tim platformama nudi i da koristimo ono što je dobro. Djeca na društvenim mrežama dobijaju infromaciju da se nešto desilo, ali imaju iskrivljenu sliku o tome šta se desilo. Ona ili je uljepšana, ili je ona kud i kamo gora. A često izvor sa kojeg se to preuzima nije relevantan - navodi Kos.

Androić sa TV Libertas dodala je da ako nema novinarskog znanja, ne može se koristiti vještačka inteligencija.

- Mi je koristimo dugo i ja prepoznajem tekst. Kada je školovani novinar i zna uzeti najbolje, ili kada ćemo mi školovati ljude dvije godine, onda možemo koristiti. Ali nekome dati, ko nema iskustva dvije godine u novinarskoj školi da je koristi, događa se da vam se ljudi smiju. Mi u novinarstvu pričamo o atraktivnosti, o digitalnim medija - to je nešto super. Novinarstvo nije reklama, dobru reklamu trebaš znati napisati, isto tako i dobru priču - navela je Androić.

- Nisam protiv vještačke inteligencije, ali šta će biti budući mladi novinari. Kao i u školi, ako idemo zaoblaznim putem tu će nam otupjeti riječ. Za 10 godina ćemo imati situaciju, kada stare generacije ode, da mladi toliko koristeći AI neće biti u prilici da napišu istražvački tekst - poručila je glavna urednica RTRS-a Nada Veletić i dodala da je cijeli region, svi koji smo van EU, jedna velika medijska džungla.

Svako može sve da kaže, protrebni su nam filteri, potrebna su nam zakonska rješenja. U BiH kao složenoj zajednici svi su procesi spori. Za deset godina još nismo prešli sa analognog na digitalni signal - podsjetila je ona.

Tahir Žustra, novinar Nova BH, istako je da ne smijemo nikako zaboraviti jednu činjenicu, a to je da smo i dalje društvo tradicionalnih ljudi.

- Mi smo stara društva i ma koliko pričali u regionu o napretku u AI, ostajemo stara društva. Mladi ljudi koji su danas na pametnim uređajima uglavnom žele iskustvo kratkog daha, žele instant informacije i zabavu prije svega.
Novinar danas mora biti neka vrsta umjetničkog radnika, da nađe načina da približi temu publici i danas najviše vremena trošimo kako jednu društevno bitnu, javno relevantnu temu staviti u fokus da privoli i mlade ljude jednako kao i starije - rekao je.

On je poručio da prije bavljenja vještačkom inteligencijom moramo da se pozabavimo medijskom pismenosti.

- Medijska pismenost nije da li vam se ja sviđam kao novinar ili ne, nego da razumijete zašto su političari u prvim minutama dnevnika, a mislim da to danas nije situacija. Ne smijemo zaboraviti da ma koliko tehnologija bila brza, pažnja na niskim granama, ma koliko život bio sve izazovniji, pravila novinarske struke su uvijek bila jasno potkrepljenja etikom, i mislim da se to po cijenu bilo čega nikada neće promijeniti. Tehnologija vas ne pita da li želite ili ne želite, tehnologija je voz koji samo ide i samo je pitanje trenutka kada ćete ući na taj voz i prepustiti se njemu - istakao je Žustra.

Martin Krivokapić, Ivan Ivanović (Foto: Senka Trivić)

Mediji, nekad i sad

Ivan Ivanović, poznati televizijski voditelj i autor iz Srbije bio je gost trodnevnog medijskog samita u Trebinju te se kroz svoje lično iskustvo u drugom panelu osvrno kako je to bilo nekad, a kako je sad u medijima.

Kako je naveo, u odnosu na vrijeme kada je on počinjao razlika je tolika da bi danas slobodno mogao da zaboravi sve što je naučio do 2015. godine.

- Nas u medijima niko ne može da spriječi da shvatimo promjene koje su došle i da krenemo za tim promjenama, da drugačije priđemo poslu, da razumjemo briznu kojom se vijesti prenose itd. i da idemo prema tome, što je u svijetu već trend da platforma nije toliko važna koliko sadržaj. Onaj koji pravi sadržaj, koji kontroliše sadržaj, taj će u budućnosti voditi glavnu riječ.

On se osvrnuo i na finansijske tokove i promjene koje su vremenom uslijedile.

- Kada hoćete da nešto promovišete, došli smo u situaciju da je potpuno svejedno da li ćete dati novac nekoj komercijalnoj televiziji ili ćete otići na televiziju sa nacionalnom frekvencijom. Naravno, većina odlazi na TV sa nacionalnom frekvencijom, jer ovo još nisu shvatili - rekao je Ivanović.

- Naravno i kod televizija sa nacionalnom frekvencijom ima onih pametnih, ja mislim da je Željko Mitrović najpametniji, u smislu kako transformiše svoj biznis i kakav odnos ima prema svojim kablovskim kanalima i prema svojoj nacionalnoj frekvenciji. U smislu imanja osjećaja i ideje za medije je aposlutno broj jedan u Srbiji. Suštinski, novac još uvijek ne stiže u dovoljnoj mjeri tamo gdje treba da bude po mom mišljenju, i pitanje je samo trenutka kada će se to desiti, jer se već desilo svuda u svijetu - poručio je.

Mi na Balkanu, sa izuzetkom Hrvatske, kasnimo jer je su politika i neki drugi interes upleteni duboko u donošenje odluka i uopšte u postavljanju ljudi na odlučujuća mjesta u tim medijima, i to usporava cijeli proces.

- Novinar bez uticaja nije novinar po meni. Veoma je važno da novinari, u ovome što je došlo i onome što će doći, što brže razumiju šta je njihova uloga i kako da se postave i kako da sačuvaju svoju profesiju jer ukoliko mediji nastave ovako da regresiraju u smislu kvaliteta svako ko zna sva slova moći će da bude novinar - istakao je, između ostalog, Ivanović.

Andrija Milošević, Maja i Marko Maršićević (Foto: Senka Trivić)

Treći panel bio je posvećen projektu Andrije Miloševića, gdje je prezentovana privatna platforma za plasiranje digitalnog sadržaja. Projekat su uz samog Andriju, prezentovali producenti Maja i Marko Maršićević.

Prvi "Trebinje media fest" održan je pod pokroviteljstvom Grada Trebinja i Kulturnog centra Trebinje.

Festival je svečano otvorio gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić ističući da jedno ovakvo okupljanje svih predstavnika medija doprinosi novoj promociji Trebinja, koje iz godine u godinu učvršćuje svoju poziciju u regionu i stvara nove sadržaje koji privlače sve veći broj posjetilaca.

Senka Trivić

Kulturni centar Trebinje

Google Maps

U blizini:

Spomenik palim borcima i žrtvama fašizma iz Drugog svjetskog rata Trebinje

90 m

Saborni hram Svetog Preobraženja Trebinje

130 m

Elektroprivreda Republike Srpske

130 m

Nova gimnazija Trebinje (projekat)

160 m

Šta imamo u krugu od:

Fotografije:

Komentari

Vaš komentar

Šta vredno posetiti/videti u okolini?

Saborni hram Svetog Preobraženja Trebinje

130 m

Stari grad Trebinje

290 m

tržnica Trebinje

330 m

Sultan Ahmedova džamija Trebinje

360 m

Naš izbor

Predviđena izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih saobraćajnica u CG - Na delu puta od Nikšića do Cetinje planirana nova trasa u dužini od 22 km Građevina, Saobraćaj

Veza veštačke inteligencije i kriminala - Dipfejk kao jedna od štetnosti AI i novi oblik nasilja nad ženama IT, Telekomunikacije

Počelo snimanje nastavka serije "Crna svadba" Turizam, sport, kultura

Crna Gora može da postane regionalni hab za digitalni razvoj i jačanje digitalnih veština IT, Telekomunikacije

ETMAX srebrni pokrovitelj SET Trebinje 2024 Energija, Industrija

Futuristički restorani u BiH - Roboti konobari unapredili iskustvo gostiju i uvećali prihode i do 250% IT, Telekomunikacije, Turizam, sport, kultura

CG može napraviti sistem po uzoru na lidere u digitalnoj transformaciji - Na portalu eUprave privredi trenutno dostupne 34 elektronske usluge IT, Telekomunikacije

Telekom Srbija postaje distributer programa RTRS-a, ATV-a i K3 na digitalnim platformama IT, Telekomunikacije

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.

Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu

Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.

Digitalna (r)evolucija regionalnih medija - Ništa nije kao pre deset godina

Šta vredno posetiti/videti u okolini?

Naš izbor

Rubrike za dalje čitanje