Sertifikacija podgoričkog aerodroma moguća pre sezone - ACG ove godine otvaraju nova tržišta, veliko interesovanje i za čarter letove sa Bliskog istoka

Vrlo smo blizu dobijanja sertifikata za Aerodrom u Podgorici, vjerujem da će se to desiti ako ne prije, onda najkasnije do kraja ove turističke sezone, rekao je u razgovoru za eKapiju Eldin Dobardžić, član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore (ACG). Prema njegovim riječima, Aerodromi su vrlo uspješno završili prošlu godinu, a iako je izvjesno da će Crna Gora ove godine ostati bez, za nju veoma značajnog ukrajinskog tržišta, kompanija intezivno radi na otvaranju novih. Uspostavljenja je saradnja sa kompanijom Flynas, najavljeni su i letovi iz Skandinavije, a interesovanje za pokretanje čarter linije ka Podgorici i Tivtu pokazala je i visokoplatežna klijentela sa destinacija kojima Crna Gora do sada nije bila prvi izbor.

- Na Sajmu turizma u Beogradu održali smo sastanke u B2B formatu i imamo interesovanje sa tržišta koja su za nas potpuno nova. Naime, visokoplatežna klijentela pretežno sa Bliskog istoka pokazala je interesovanje za uspostavljanje čarter letova ka Crnoj Gori. Realizacija ovih aranžmana za nas bi bila od velikog značaja, a kako je tivatski aerodrom u neposrednoj blizini luksuznog turističkog kompleksa Porto Montenegro, te da su u blizini i Portonovi i Luštica Bay, očekujemo rast interesovanja sa ovih tržišta. Takođe, imali smo razgovore sa agencijama o uspostavljanju čarter letova sa nama veoma bliskog vojvođanskog tržišta, te i tu očekujemo unapređenje saradnje - rekao je Dobardžić za eKapiju.

Kako kaže, Aerodromi Crne Gore prvi put učestvuju na Sajmu turizma u Beogradu, a utisci su više nego pozitivni.

- Dolazak na sajam ideja je našeg marketing i PR tima koji već nekoliko mjeseci uspješno kreira naš vizuelni profil koji je već postao vidljiv i prepoznatljiv. Sada se Aerodromi, iako državna kompanija, profilišu na jedan način koji do sada nije bio uobičajen, i to svakako već daje rezultate - kaže naš sagovornik.

Kao potvrdu toga navodi usposatavljanje novih poslovnih kontakata, među kojima je i saradnja sa kompanijom Flynas.

- Nedavno sam, ispred Odbora direktora Aerdoroma Crne Gore napravio kontakte sa renomiranom kompanijom Flynas, drugom po veličini na Bliskom istoku, koja će ove godine po prvi put da leti ka Crnoj Gori. To je velika stvar za Crnu Goru i našu kompaniju, očekujemo priliv od otvaranja ove linije, naročito u veoma neizvjesnoj situaciji i dešavanjima u Evropi, usljed kojih gubimo neka tržišta koja smo imali prošle godine. Sada polako fokus bacamo na neka nova tržišta koja nisu tradicionalna za nas - navodi Dobardžić.

Pored saradnje sa kompanijom Flynas i letova ka Saudijskoj Arabiji, Aerodromi ove godine očekuju otvaranje još nekih novih linija.

- Od ove sezone, što prošle godine nismo imali, biće letova iz Skandinavije, tačnije iz Stokholma, Helsinkija i Kopenhagena, što nas posebno raduje jer su to bogata i izazovna tržišta. Takođe, imamo najave iz zemalja Benekuksa, kao i proširenje linija sa Francuskom. Pored Pariza, biće uspostavljni letovi i do Liona i Nanta. Najavljeno je i uspostavljanje direktne avio linije sa Pragom, poljski LOT već leti, a tu je standardno i region, gdje tokom sezone očekujemo značajno povećanje frekventnosti linija. Krajem mjeseca, tačnije 31. marta sa letovima počinju i Kazahstanci. Imamo i interesovanje za otvaranje linija iz Egipta i Uzbekistana, ali vidjećemo da li će se to, u svim ovim okolnostima, ove godine i ostvariti - navodi.

Osim uspostavljanja novih poslovnih kontakata i pokretanja novih linija, u fokusu Aerodroma tokom narednog perioda biće i investicije. Kako kaže naš sagovornik, značajni planovi svakako postoje, a njihova realizacija umnogome će zavisiti od naredne sezone. Modernizacija je naročito potrebna tivatskom aerodromu, koji problem sa infrastrukturom ima već druži niz godina.

- Veći dio infrastrukture u Tivtu je još iz perioda bivše Jugoslavije. Postojali su planovi još 2016. i 2017. godine, kada su Aerodormi bili jako likvidni i na računima bilo više desetina miliona eura, a Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) htjela da bez garacije države kompaniji da kredit od 25 mil EUR, da se rekonstruiše, odnosno napravi potpuno nov aerodrom uz pristupne puteve - kaže Dobardžić.

To se, dodaje, nažalost nije uradilo.

- Značajno je napomenuti da je za potpunu sertifikaciju tivatskog aerodroma potrebno oko 20 miliona, a mi ta sredstva sada nemamo. Kada je riječ o planovima za naredni period, u narednih mjesec dana očekujemo otvaranje već izgrađenog Terminala 2. U odnosu na prošlu godinu otvoren je VIP salon za turiste, planiramo uređenje parkinga, regulisanje klimatizacije i ostalih tekućih stvari - kaže naš sagovornik.

U poslednje vrijeme dosta se pričalo o otvaranju vodenog gejta na Aerodromu Tivat. Dobardžić kaže da takvi planovi postoje, vođeni su i pregovori, ali svakako se čeka stav Agencije za civilno vazduhoplovstvo.

- Otvaranje vodenog gejta bilo bi od velikog značaja, s obzirom na to da u blizini imamo luksuzne komplekse i hotele. Na taj način pružili bismo novu uslugu za najbogatije klijente koji su svakako spremni da plate za to. Međutim, otvaranje vodenog gejta ne zavisi samo od nas, već i od Agencije za civilno vazduhoplovstvo kao krovne institucije koja daje dozvole za tu vrstu preleta i prihvata putnika. Mislim da smo mi uspostavili upit ka njima i sada očekujemo zeleno svjetlo za eventualno pružanje te usluge od ove godine - ističe Dobardžić.

Kada je riječ o Aerodromu Podgorica, situacija sa infrastrukturom je znatno bolja u odnosu na Tivat. Značajno je napomenuti da se uskoro očekuje dobijanje sertifikata za ovu vazdušnu luku.

- Vrlo blizu smo sertifikaciji podgoričkog aerodroma, vjerujem da će se to desiti ako ne prije, onda najkasnije do kraja ove turističke sezone. Aerodrom u Podgorici je, što se tiče infrastrukture, u značajno boljoj situaciji u odnosu na tivatski. Tu postoje neke tekuće stvari koje planiramo da riješimo u ovoj godini - navodi.

U planu je popravka krova, nabavka nekoliko pari stepenica, niskopodnog autobusa za prihvat putnika, ali i opreme za narednu zimsku sezonu. Kako kaže, od posebnog je značaja nabavka odleđivača, a sve ove javne nabavke već su odobrene. Još jedna ideja jeste i nabavka uniformi za sve zaposlene.

- Mi smo prije svega uslužno preduzeće, te smatram da bi ovo bio odličan potez. Svaki putnik koji u Crnu Goru dolazi avionom prvi susret ima upravo sa Aerodromima. Otuda i plan za nabavku uniformi za sva četiri godišnja doba, gdje bismo poseban akcenat stavili upravo na taj prvi utisak koji ostavljamo na naše goste.

Dodaje i da je prošle godine pokrenuo inicijativu za ugradnju solarnih panela koji bi bili stacionirani na parkiralištu Aerodroma u Podgorici.

- S obzirom na to da smo mi mediteranska luka i imamo više od 10 sunčanih mjeseci, na ovaj način bismo diversifikovali naše energetsko snabdijevanje, sa kojim smo imali problem u prethodnom periodu jer nismo imali direktnu vezu sa CEDIS-om, već preko KAP-a. Postoje određeni pregovori sa Elektroprivredom koja bi nam pomogla u izradi projekata. Ovo je svakako veoma ozbiljna investicija, ali ubijeđen sam da bismo od nje imali ogromnu korist - ističe.

Pored toga, postoji i dugoročni plan za izgradnju Terminala 2 u Podgorici. Ipak, kako kaže, kada je riječ i investicijama, najbolje je sačekati kraj sezone.

- Prije svega želimo da sačekamo da vidimo kako će teći ova sezona. Ako ona bude jednako uspješna kao prethodna ili bolja, onda će se ući i u ove malo ozbiljnije investicije - kaže Dobardžić.

Ukoliko govorimo o prethodnoj sezoni, ona je za Aerodrome Crne Gore bila veoma uspješna.

- Nije relevantno upoređivati je sa 2020. koja je bila možda i najgora godina za avijaciju u istoriji. Tokom prošle godine promet je bio značajno veći iz nekoliko razloga. Crna Gora je, naime, prije početka ljetnje sezone ukinula sve potvrde i to je bio pozitivan signal za turiste, naročito one u regionu. Mi smo to iskoristili na pravi način i ostvarili značajan priliv. Na drugoj strani, imali smo neka evropska tržišta, ali i tržište Ukrajine sa kojeg je stiglo oko 250.000 turista. Ove godine, nažalost, ne možemo da računamo na njih - kaže sagovornik eKapije.

Sve ovo uticalo je na pozitivan poslovni rezultat kompanije.

- Kroz nekih mjesec dana usvojićemo i finansijske izvještaje, ali očekujemo da ćemo biti u plusu oko 2 mil EUR - dodaje.

Rat u Ukrajini pokvario je prognoze kompanije za ovu godinu. Naime, Aerodromi su samo od ovog tržišta prošle godine imali priliv od oko 4 miliona, sedam direktnih linija u toku ljeta, uz određeni broj letova tokom cijele godine, što se ne može reći i za ostala tržišta.

- Sada ćemo evidento ostati bez tog tržišta. Prvobitna prognoza za ovu godinu bila je da ćemo ostvariti rast od oko 30% i doći na nivo od 90% u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Međutim, u novonastalim okolnostima mislim da ćemo revidirati taj plan, te da će optimalno rast ove godine u odnosu na prethodnu biti između deset i maksimalno 20% - kaže Dobardžić.

Od velikog značaja za Aerodrome biće i podsticajna šema koju je Odbor direktora usvojio krajem prole godine, a koja se odnosi na 13 strateških ruta - 10 iz Podgorice i tri iz Tivta.

- Na ovaj način očekujemo da prije svega low cost kompanije, što je nama i primarni cilj, upotpune onaj jaz koji postoji nakon ljetnje turističke sezone, u periodu od novembra do marta. Podsticaji su prvenstveno usmjereni na najveće low cost kompanije, Wizz Air, Ryanair i EasyJet. Trebalo bi da kompanija Wizz Air ubrzo pokrene liniju Rim-Podgorica koja je strateška, ali i očekujemo i aktivaciju i nekih drugih letova - ističe naš sagovornik.

Dodaje i da su prije mjesec dana usvojili stratešku rutu Podgorica - Abu Dabi, jer Wizz Air tamo ima svoju bazu.

- Naša očekivanja su da ćemo po toj osnovi imati promet koji će biti ujednačen tokom svih mjeseci. Do sada smo tokom ljetnje sezone imali veliki pritisak, naročito u Tivtu, gdje smo morali da angažujemo i veći broj radnika. Na ovaj način želimo da smanjimo taj pritisak i ujednačimo broj linija, jer očekujemo letove u mjesecima koje do sada nismo imali, odnosno imali smo na minimumu, posebno na tivatskom aerodromu - zaključuje Eldin Dobardžić u razgovoru za eKapiju.