Od skele do moderne luke - Luka Brčko neiskorišteni potencijal, cilj 500.000 tona pretovara godišnje

Stojedanaest godina je prošlo otkako je Luka Brčko dobila svoje prve obrise. Otada do danas ovo riječno čvorište je doživjelo više promjena, kako organizacionih tako i onih vezanih za opremljenost, kao i spektar usluga koje obezbjeđuje.

Posljednja modernizacija jedine međunarodne luke u Bosni i Hercegovini, smještene na rijeci Savi u Brčkom, počela je prije dvije i po godine, koštala je oko 13 mil EUR, a jednu od faza predstavljala je i nabavka savremene dizalice, nosivosti od 27 tona.

- Zadovoljan sam kvalitetom izvođenih radova dobili smo novi funkcionalni plato površine 8.000 m², novu dizalicu kapaciteta 27 tona, novi koš za rasute terete kapaciteta 150 tona, oko 4 kilometra nove pruge i 2 kilometra pristupne ceste. Jednako bitno, kao ovo ulaganje, je i čišćenje plovnog puta rijeke Save, te rekonstrukcija postojećeg i izgradnja novog mosta između Brčkog i Gunje – istakao je za eKapiju Perica Josić, direktor JP Luka Brčko.

Ova luka godinama je radila u smanjenom kapacitetu, a obavljanje poslova otežavala je zastrjela oprema koja je kupljena prije 50 godina. Sada sa izvršenom modernizacijom, otvara se prozor za pozitivne promjene, mada na poslovanje utiču i brojni drugi faktori.

- Nova dizalica je u funkciji i počeo je pretovar sa njom. Takođe u funkciji je i koš za rasute terete koji je kupljen u sklopu ugovora za dizalicu – ističe Josić za eKapiju i dodaje da projekcije poslovanja nažalost nisu dobre iz razloga što je Luka na tržištu i ona je, na neki način, servis za privredne subjekte koji egzistiraju u regiji.

- Svjedočimo smanjenju gospodarske aktivnosti, glavni komitenti ArcelorMittal Zenica i Sisecam Soda, pa i cementara Lukavac manje koriste naše usluge. Trenutno Luka najveće prihode ostvaruje od carinskog terminala, s tim što od 2019. godine od kada je most između Brčkog i Gunje zatvoren za teretni promet imamo manje prihode za 500.000 KM na godinu – navodi Josić.

Kako nam kaže godišnje imaju oko 40.000 tona pretovara, a završetkom projekta i izgradnjom infrastrukture nadaju se da će ta količina biti znatno veća.

- Cilj nam je za 5 godina doći do 500.000 tona pretovara za godinu – ističe Josić.

Bolje za ekologiju, ali i finansije

Kako je do sada više puta isticano na brojnim skupovima vezanim za unapređenje vodnog transporta u BiH, jedna od glavnih prepreka jeste slabija plovnost rijeke Save.

- Plovnost za nas predstavlja ogroman problem i to se mora rješiti na razini države, te se nadam da će EU izdvojiti sredstva, s obzirom da su direktive EU da se što bolje riječno poveže Zapadni Balkan, kao i da se što više tereta prebaci sa druma na rijeku zbog manjeg zagađenja – kaže Josić i dodaje da je sigurno da je vodni transport najeftiniji.

- Najveće količine transporta se mogu prevoziti tim putem, najmanje zagađuje, najsigurniji je. Jedna barža je nosivosti 1.000 tona za što vam treba 50 kamiona, a za to vam treba 50 vožača dok jednu samohotku vozi kapetan i 4 člana posade.

Među najvažnije projekte koji predstoje kako bi se unaprijedio i bolje iskoristio potencijal Luke, Josić ističe da su to prevenstveno čišćenje korita rijeke Save, zatim elektrifikacija pruge, izgradnja mosta, te izgradnja autoputeva.

Godine razvoja i zastoja

Brčko se prvi put spominje 1534. godine kao Kapetanija u Gračaničkom Kadiluku, Tuzlanskoj Nahiji, Zvorničkom Vilajetu. U to vrijeme Brčko je bilo jedina prelaznica preko rijeke Save, a koja se obavljala skelom. Trgovci bi iz Dubrovnika i Hercegovine dolazili na konjima i magarcima i prelazili Savu skelom. Od tog vremena se vrši prevoz splavarenjem za potrebe industrije (balvani), a od 16.vijeka počinje plovidba tzv. kopitarenjem sa dereglijama (uzvodno bi se vuklo lijevom obalom Save konjskom i volovskom zapregom, a nizvodno bi se plovilo sa sidrima).

Drugom polovinom 17. vijeka počinje plovidba parobrodima i brodovima.

Današnja luka izgrađena je 1913. godine, dograđena u periodu od 1952. do 1962. godine, a 1953. zvanično se počinje koristiti obala luke za saobraćaj i osniva se Preduzeće za riječni saobraćaj i pristanište.

Do ponovne reorganizacije došlo je 1991. godine od kada opet posluje kao samostalno preduzeće pod nazivom AD Luka Brčko. Tokom rata na prostorima bivše SFR Jugoslavije (1991-1995), i pet godina poslije, zbog neriješnog međudržavnog statusa rijeke Save, plovidba je obustavljena i nisu vršene pretovarne aktvnosti. Donacijom italijanske Vlade 2001. obnovljena je i ponovno stavljena u funkciju glavna pretovarna mehanizacija - portalne dizalice, čime su se ponovo stekli uslovi za aktivno učešće Luke Brčko u transportnom sistemu BiH.

Luka Brčko ima plovnost IV kategorije, prosječan navigacioni period od 260 dana godišnje i privreda gravitacionog područja predodredili su značaj Luke u odnosu na uzvodna pristaništa.

Preko Luke Brčko moguće je ostvariti direktne robne tokove rijekom Savom sa podunavskim lukama zapadne i istočne Evrope, kao i sa lukama na Sjevernom i Crnom moru. Sa Evropskom željezničkom mrežom povezana je saobraćajnicom Tuzla-Vinkovci (dozvoljeno osovinsko opterćenje 18 t). U neposrednoj blizini Luke nalazi se magistralni putni pravac M14.1. Dobra povezanost kopnenim saobraćajnicama otvara mogućnost za uspostavljanje tranzitnih robnih tokova, kao i tokova čije je odredište u užem gravitacionom području Luke Brčko.

S.T.